Švicarski alarm – Negativne kamate vraćaju se na mala vrata?

Prinosi na kratke švicarske državne obveznice, uključujući petogodišnje, ponovno su zaronili u negativan teritorij, signalizirajući duboku zabrinutost tržišta.

Jačanje švicarskog franka, potaknuto geopolitičkim napetostima i slabljenjem dolara, vrši snažan pritisak na izvozno orijentirano gospodarstvo i pojeftinjuje uvoz, hraneći strahove od pada cijena.

Švicarska narodna banka (SNB/BNS) suočava se s kritičnim odlukama o kamatnim stopama, s mogućim rezanjem na nula posto ili čak ponovnim uvođenjem negativnih stopa kako bi se suprotstavila padu cijena.

Što znači kada prinosi na državne obveznice postanu negativni, kao što se događa u Švicarskoj? Jednostavno rečeno, to je kao da plaćate nekome da vam čuva novac, umjesto da na njemu zarađujete kamatu. Za obične građane, to je znak upozorenja: može signalizirati da se gospodarstvo suočava s problemima poput općeg pada cijena i slabog rasta. Takva situacija može utjecati na kamate na štednju, kredite, ali i na opće stanje u gospodarstvu.

Tržišta pozorno prate signale koje odašilju švicarske državne obveznice. Priča koju nam trenutno pričaju kratkoročne švicarske obveznice nije nimalo optimistična. Njezin prinos ponovno se našao u negativnom teritoriju, što je jasan pokazatelj rastućeg straha od pada cijena u Švicarskoj. Taj fenomen nije izoliran samo na petogodišnje dospijeće; prinosi na kratkoročne švicarske državne obveznice pali su ispod nule još početkom svibnja, prvi put nakon više godina. To odražava potražnju za utočištima i nagađanja o blažim mjerama središnje banke. Trenutno su prinosi negativni za dospijeća do pet godina.

Što negativni prinosi znače za građane i gospodarstvo?

Negativni prinosi na obveznice prije su bili nezamislivi, a zadnjih godina su stvarnost u nekim zemljama, a Švicarska je tu često predvodnik. Kada ulagači kupuju obveznicu s negativnim prinosom, oni u suštini plaćaju državi da čuva njihov novac. Takvo ponašanje ukazuje na duboko ukorijenjen pesimizam glede budućeg gospodarskog rasta i inflacije. U švicarskom slučaju, to je izravna posljedica straha od općeg i trajnog pada cijena roba i usluga.

Podaci o inflaciji za travanj potvrdili su sumnje tržišta: Švicarska ponovno koketira s padom cijena. Mjera inflacije (indeks potrošačkih cijena) iznosila je nula posto. Na to su utjecale niže cijene energije, jaki franak koji smanjuje troškove uvoza i slabljenje domaće dinamike rasta cijena. Valentino Guggia, ekonomist u Migros Banku, ističe: "Rizici za inflaciju jasno su nagnuti prema dolje zbog jakog švicarskog franka i padajućih cijena energije. Osim toga, domaća inflacija postupno jenjava."

Zašto je jaki franak problem?

Tradicionalno utočište za kapital u nesigurnim vremenima švicarski franak ove je godine značajno ojačao, posebice u odnosu na američki dolar. Od početka 2025. godine, franak je ojačao više od deset posto prema dolaru, dok je ostao relativno stabilan prema euru. Tečaj dolara prema franku pao je s 0,9 početkom travnja na 0,82 sredinom travnja, iznenadivši ulagače koji bi inače očekivali jačanje dolara u vremenima geopolitičkih napetosti.

Ta snaga franka, iako jača ugled Švicarske kao utočišta, stvara dilemu za SNB/BNS. SNB/BNS se sada suočava s dvostrukim izazovom: upravljanjem snagom valute koja šteti izvozno orijentiranom gospodarstvu i odbijanjem pada cijena jer uvoz u Švicarsku postaje jeftiniji. Martina Honegger-Romahn, vodeća menadžerica portfelja za fiksni prihod u Allianz Global Investorsu, napominje: "Neuobičajeno je da dolar slabi, a prinosi na američke državne obveznice rastu u vremenima povećanog rizika, a ovo je također nova situacija za SNB/BNS." Dodaje kako SNB/BNS ne može pobijediti u borbi protiv slabog dolara jer je devizno tržište dolara preveliko, ostavljajući središnjoj banci malo izbora osim daljnjeg rezanja kamatnih stopa kako bi oslabila daljnje priljeve u franak.

Što švicarska središnja banka planira?

SNB/BNS trenutno drži glavnu kamatnu stopu na 0,25 posto. Međutim, s obzirom na pritiske pada cijena i jak franak, tržišta sve glasnije nagađaju o daljnjim potezima. Sljedeći sastanak SNB/BNS-a 19. lipnja mogao bi biti ključan. Rezanje kamatne stope za 0,25 postotnih bodova na nula posto čini se vjerojatnim, a postoji i realna šansa za skori povratak negativnih stopa. Guverner SNB-a Martin Schlegel nedavno je naglasio fokus na dugoročnu stabilnost cijena, umjesto reagiranja na kratkoročne promjene inflacije, no također je priznao da se "čak i negativne brojke inflacije ne mogu isključiti u narednim mjesecima".

Ekonomisti iz UBS-a ostaju pesimistični glede američke valute u srednjoročnom razdoblju, predviđajući njezino ponovno slabljenje kako američko gospodarstvo usporava, a fokus se prebacuje na velike deficite SAD-a. To bi moglo dodatno ojačati franak i povećati pritisak na SNB/BNS.

Potencijalne intervencije SNB/BNS-a na deviznom tržištu radi slabljenja franka nose svoje rizike. Takve kupnje strane valute dodatno bi proširile financijsko stanje SNB/BNS-a. "To bi moglo imati političke posljedice: godišnji rezultati SNB/BNS-a bili bi još više izloženi promjenama na financijskim tržištima", kaže Guggia iz Migros Banka, ističući dividende kao jedno od pitanja. "U negativnoj godini, veliki gubici mogli bi gurnuti kapital SNB/BNS-a u negativan teritorij, potencijalno potkopavajući vjerodostojnost institucije. Osim toga, američka vlada mogla bi optužiti Švicarsku da je 'valutni manipulator' s neizvjesnim posljedicama." Podsjetimo, SAD je Švicarsku već označio kao valutnog manipulatora u prosincu 2020., iako je ta odluka kasnije povučena.

Implikacije za ulagače i gospodarstvo

Za ulagače iz eurozone i SAD-a, snaga franka naglašava trošak sigurnosti – može umanjiti zaradu za one koji su kupili imovinu u valutama koje nisu franak. Dodatno, može smanjiti profitne marže švicarskih kompanija, s potencijalnim negativnim utjecajem na njihove dionice. S druge strane, u vrijeme pada cijena, obveznice se smatraju relativno sigurnim ulaganjem jer njihova vrijednost raste kada cijene padaju. Ulagači su spremni prihvatiti čak i negativne prinose na obveznice jer očekuju da će im se uloženi novac vratiti s obzirom na pad cijena.

Unatoč solidnom rastu BDP-a od 0,7 posto u prvom tromjesečju 2025., švicarsko gospodarstvo pokazuje rane znakove hlađenja. Izvoz je ostao snažan između siječnja i ožujka, no mnogi ekonomisti sumnjaju da to odražava unaprijed obavljene isporuke uoči carina. Od 9. travnja, američka carina od 31 posto primjenjuje se na robu švicarskog podrijetla, pri čemu su farmaceutski proizvodi, glavni izvozni sektor Švicarske, izričito ciljani Trumpovim nastojanjima da snizi cijene lijekova u SAD-u.

Ostaje otvoreno pitanje koliko nisko prinosi na švicarske obveznice mogu pasti. To će ovisiti o očekivanjima inflacije, daljnjem kretanju tečaja franka i, ključno, o potezima SNB/BNS-a. Dok neki analitičari, poput onih iz Allianz Global Investorsa, očekuju povratak negativnih kamatnih stopa do rujna, a možda čak i ranije, drugi, poput Guggie, smatraju da je osnovni scenarij rezanje na nula posto u lipnju, bez trenutnog povratka u negativni teritorij. Tržišta također uzimaju u obzir rijedak raspored sastanaka SNB/BNS-a (samo četiri redovne odluke o mjerama središnje banke godišnje), što povećava rizik od izvanrednih intervencija ako se financijski uvjeti pogoršaju.

Situacija s kratkoročnim švicarskim obveznicama i općenito negativnim prinosima jasno odražava složenu mrežu izazova s kojima se Švicarska suočava: borba protiv pada cijena, upravljanje jakim frankom u kontekstu globalnih ekonomskih i političkih nesigurnosti te osjetljivo balansiranje mjera središnje banke. Odluke koje SNB/BNS donese u narednim mjesecima imat će dalekosežne posljedice, ne samo za švicarsko gospodarstvo, već i za međunarodne ulagače koji traže sigurnost u sve nestabilnijem svijetu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar