Kraj poreznih rajeva: ekstraporez prijeti superbogatima širom Europe

Italija je s vremenom postala vrhunska destinacija za svjetske bogataše, ali možda je došlo vrijeme da se to zadovoljstvo naplati. Ta mediteranska zemlja razmatra podizanje fiksnog poreza na strane prihode za nove rezidente.

Godišnji fiksni paušalni porez na strane prihode od 100 tisuća eura mogao bi se udvostručiti na 200 tisuća eura, izvijestio je u srijedu talijanski Il Messaggero.

Naime, imućni koji odluče preseliti se u Italiju mogu podnijeti zahtjev za taj porez na svoj prihod ostvaren u inozemstvu radi uštede novca. Prvi put uvedena 2017. godine, ta odredba oslobađa nove rezidente plaćanja stranih prihoda, poklona i nasljedstva na 15 godina, u zamjenu za jednokratnu isplatu od 100 tisuća eura godišnje.

Svaki prihod ostvaren u Italiji redovito bi se oporezivao, piše Bloomberg.

Međutim, premijerka Giorgia Meloni sada pribjegava raznim metodama kako bi prikupila više gotovine, usred pritiska na javne financije Italije uoči jesenskog proračuna. Dužnosnici iz njezina kabineta prošlog su tjedna preliminarno razgovarali s tamošnjim ministarstvom financija o tome kako ubrati više poreza od zajmodavaca i osiguravatelja koji imaju koristi od porasta kamata u posljednjih nekoliko godina, rekli su izvori. Ipak, nikakva odluka još nije donesena.

Moglo bi doći do izmjene poreznog režima u nacrtu uredbe, o čemu će biti riječi na sjednici vlade u srijedu. Otkako je Italija uvela paušalni fiksni porez, oko 4000 ljudi preselilo se u tu zemlju i koristilo taj sustav.

Dobro je poznato da su neke zemlje daleko povoljnije za bogataše kada je riječ o porezima. Primjerice, magnat za nekretnine Tord Kolstad napustio je svoju rodnu Norvešku prije dvije godine upravo kako bi izbjegao povećanje poreza na bogatstvo. No nije uspio dugo pobjeći od toga.

Naime, Švicarska, njegov novi dom, trenutačno je u jeku žestoke debate o porezima na nasljedstvo superbogatih. Prijedlog je da država oporezuje 50 posto svakog prenesenog bogatstva vrednijeg od 50 milijuna franaka (59 milijuna dolara).

Ta ideja izazvala je bunt kod multimilijunaša i milijardera, vlasnika poduzeća, uz prijetnje da će napustiti Švicarsku i porezni raj potražiti na drugom mjestu.

Slične debate vode se širom svijeta, dok vlade razmatraju načine kako izvući što više novca od najbogatijih, kako bi se izborile s ogromnim deficitima i kako bi mogle financirati javne usluge. Mjere tog tipa ne jenjavaju, unatoč upozorenjima da će dovesti do egzodusa bogatih i gubitka investicija.

Bloomberg

Podsjećamo, Francuska je jedna od država u Europi koja je u posljednje vrijeme uspjela privući možda čak najveći broj investicija najveće vrijednosti. Ideja je da Pariz postane europsko financijsko središte nakon Brexita, i to baš zato što zemlju prati loša reputacija (strogi zakoni o radu, pretjerana regulativa i vršenje političkog pritiska na kompanije).

Kada je riječ o Švicarskoj, proći će još vremena dok se ta politika ne provede, budući da prema demokratskom sustavu zemlje prijedlog ide na referendum, koji se očekuje za oko dvije godine. Ipak, Bloomberg piše da čak i spominjanje te ideje dovodi do osjećaja da se identitet Švicarske polako razara.

Zbog zabrinutosti za financije nakon kolapsa Credit Suissea, ali i pukotina u toliko cijenjenoj neutralnosti zemlje, prijedlog za oporezivanje dijela nasljedstva predstavlja prijetnju reputaciji Švicarske kao nacije s niskim porezima i povoljnim poslovnim okruženjem. Ta europska zemlja dugo je bila poznata kao oaza svjetskih bogataša, a posebno se ističe po privatnom bankarstvu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar