.webp){kind=icon}
Rebalans ispravlja neke nelogičnosti iz izvornog proračuna, no još uvijek postoje stvari koje ostaju nedovoljno dobro iskazane, a pogotovo u vrijeme kada prijeti stagflacija kao jedan od najtežih ekonomskih izazova, zaključili su predstavnici oporbe komentirajući za HRT prijedlog rebalansa koji je Vlada usvojila u četvrtak.
"Vidjet ćemo hoćemo li ostvariti i rast od tri posto kolika je aktualna projekcija. Prijeti nam stagflacija i pitanje je koliko će makroekonomske mjere anulirati situaciju. Rebalansom se ispravljaju neke nelogičnosti na koje smo već ranije upozoravali poput rasta dugova u zdravstvu", izjavio je SDP-ov ekonomski strateg Branko Grčić.
Vlada je predložila rebalans kojim se deficit diže na 2,8 posto BDP-a s prethodno planiranih 2,5 posto.
Glavni razlozi rasta rashoda od gotovo 11 milijardi kuna su troškovi financiranja zdravstvenoga i mirovinskog sustava, osiguranje zaliha plina i robnih zaliha, povećanje plaća u javnon i državnom sektoru u skladu s dogovorom sa sindikatima, ublažavanje rasta cijena struje i plina za stanovništvo te troškovi smještaja ukrajinskih izbjeglica.
Kontrola proračunskog manjka na razini ispod tri posto BDP-a bitna je za ispunjavanje kriterija za uvođenje eura od početka iduće godine.
Upravo i u tome manjkavost rebalansa vidi predstavnica Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović.
"U proračunu se ne vidi stavka za nabavu plina za skladište u Okolima. Naime, piše 10 milijuna eura, a potrebno je 300 milijuna eura. To je vjerojatno manevar zbog deficita i kriterija za eurozonu, pa će sve to biti prikazano naknadno u rebalansu na jesen", rekla je.
Grčić smatra i da se nedovoljno čini za usklađivanje mirovina s rastom inflacije.
Predstavnik HDZ-a Marko Pavić istaknuo je pak da se zasad ne očekuje stagflacija, a da će ulazak u eurozonu svakako pridonijeti padu kamatnih stopa, što je važno i za građane i za gospodarstvo.
