Ove zime eurozonu uz rast inflacije vjerojatno pogađa recesija, no moguće je da će gospodarski pad biti mali ako potrošači budu zaštićeni od najgorih posljedica energetske krize.
Prema prognozama analitičara Bloomberga, bruto društveni proizvod u eurozoni mogao bi u zadnjem tromjesečju ove godine pasti 0,3 posto te u prvom tromjesečju iduće godine 0,2 posto, pod pretpostavkom da vlade pronađu dobar način potpore kućanstvima i tvrtkama te da cijene prirodnog plina iduće godine padnu.
Rast bi se trebao vratiti u drugom kvartalu iduće godine. Istodobno, u posljednjem tromjesečju ove godine inflacija bi mogla porasti na 9,5 posto, što je nešto više od lipanjskih očekivanja.
Prognoze analitičara Bloomberga za eurozonu
"Naše prognoze pretpostavljaju da dosta toga ove zime ispadne dobro. Neuobičajeno hladna zima, nevoljkost podjele energetskih resursa, veći poremećaji u proizvodnji električne energije u Francuskoj ili rast prinosa na obveznice dok stezanje monetarne politike traje faktori su koji mogu produbiti gospodarski pad", navodi se u analizi ekonomista Bloomberga.
Također se navodi kako bi ciklus dizanja kamatne stope Europske središnje banke (ECB) mogao doći kraju negdje na kraju prvog kvartala iduće godine kada dokazi o mogućem padu inflacije postanu jasniji.
Prema ekonomistima Bloomberga, rast cijena mogao bi iduće godine u prosjeku iznositi 5,5 posto, dok bi gospodarski rast u cijeloj 2023. godini mogao iznositi tek 0,4 posto.
Hrvatska od početka iduće godine postaje dvadeseta članica eurozone.
.webp){kind=icon}
