Godišnja stopa inflacije u eurozoni porasla je na 2,6 posto u svibnju 2024. s 2,4 posto u travnju, dok je na području cijele Europske unije (EU) rast bio nešto blaži, s 2,6 posto u travnju na 2,7 posto u svibnju, objavio je Eurostat u utorak.
Najviše godišnje stope zabilježene su u Rumunjskoj (5,8 posto), Belgiji (4,9 posto) i Hrvatskoj (4,3 posto), dok su najniže bile u Latviji (0,0 posto), Finskoj (0,4 posto) i Italiji (0,8 posto). U usporedbi s travnjem, godišnja inflacija pala je u jedanaest država članica, ostala je stabilna u dvije, a porasla u četrnaest zemalja.
U svibnju su najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u eurozoni dale usluge (1,83 postotna boda), zatim hrana, alkohol i duhan (0,51), neenergetska industrijska roba (0,18) i energija (0,04).
Čitaj više
Inflacija u svibnju rasla 4,3 posto, najviše poskupjele usluge i hrana
Jedino je Belgija s 4,9 posto imala veću svibanjsku godišnju stopu inflacije od Hrvatske.
17.06.2024
Vujčić: 'Inflacija se mora poboljšati za smanjenje ECB-a u rujnu'
Kašnjenje u postizanju cilja od dva posto smanjilo bi šanse za pomak.
17.06.2024
Fed pauzirao, očekuje samo jedno smanjenje ove godine
Inflacija je u svibnju usporila sa 3,4 na 3,3 posto.
12.06.2024
Podsjećamo, Europska središnja banka (ECB) je početkom mjeseca snizila ključne kamatne stope za 25 baznih bodova.
Prema njihovim projekcijama, očekuje se nešto viša inflacija za ovu i iduću godinu. Tako se ukupna stopa inflacije za 2024. sada predviđa na prosječnih 2,5 posto, dok bi prosječna temeljna inflacija, bez energije i hrane, bila 2,8 posto.
U 2025. ukupna prosječna inflacija bi trebala pasti na 2,2 posto te u 2026. na 1,9 posto. Podsjetimo, ciljana razina ECB-a je ispod dva posto. Temeljna bi inflacija u 2025. trebala pasti na 2,2 posto te onda na dva posto u 2026.
Gospodarski rast, predviđa ECB, ove bi godine u eurozoni trebao biti 0,9 posto te zatim ubrzati na 1,4 posto iduće godine i 1,6 posto u 2026. godini.
U tom kontekstu ECB poručuje da će ključne kamatne stope ostati dovoljno restriktivne onoliko koliko bude potrebno za postizanje inflacijskog cilja.
"Pri određivanju odgovarajuće razine restriktivnosti i trajanja restriktivne monetarne politike na svakom sastanku Upravno vijeće nastavit će primjenjivati pristup koji se zasniva na podacima. Naime, njegove će odluke o kamatnim stopama ovisiti o ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka te dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Upravno vijeće ne opredjeljuje se unaprijed za određenu dinamiku promjene stopa", ističe ECB.
ECB tržištu također poručuje da je spreman prilagoditi sve instrumente kako bi se srednjoročno inflacija dovela ispod dva posto uz istodobno očuvanje neometane transmisije monetarne politike.