Članovi Europske središnje banke (ECB) sastaju se u rujnu kako bi odlučili o daljnjem kretanju kamatnih stopa, pri čemu se očekuje da će nakon ljetne pauze izglasati smanjenje troškova zaduživanja. Na to ukazuje niz ekonomskih izvješća koja su pružila dublji uvid u situaciju u eurozoni, a nedavna predviđanja ekonomista sugeriraju da će monetarna institucija smanjivati kamate jednom kvartalno sve do kraja 2025. godine.
Kamatna stopa ECB-a na depozite trenutno iznosi 3,75 posto, na glavne operacije refinanciranja 4,25 posto, a na marginalne kreditne olakšice 4,5 posto. Stope su do prvog smanjenja u lipnju za 25 baznih bodova (prvog još od rujna 2019. godine) bile najviše od osnivanja eurozone. Iako je za monetarnu politiku u Srbiji nadležna Narodna banka Srbije (NBS), stope ECB-a su od velikog značaja jer se u eurima nalazi 56,7 posto tamošnjeg javnog duga.
"Najesen očekujemo nastavak politike monetarnog popuštanja, odnosno daljnje smanjenje kamatnih stopa još barem dva puta po 25 baznih bodova do kraja godine," ocijenili su analitičari Bloomberg Adrije prošlog mjeseca.
Čitaj više
Uz Fedovo krojenje kamatnih stopa može se zaraditi na burzi
FOMC je odgovoran za određivanje stope saveznih fondova.
22.08.2024
ECB bi do kraja 2025. kamate mogao smanjiti čak šest puta
Kamatna stopa na depozite u prosincu 2025. godine mogla pasti na 2,25 posto nakon šest uzastopnih smanjenja od po četvrtine postotnog boda.
12.08.2024
Inflacija u srpnju u SAD-u nastavila padati, Fedu otvoren put za snižavanje kamatne stope
Najveći doprinos inflaciji u srpnju došao je od troškova stanovanja.
14.08.2024
Fed neće smanjiti kamatu više od 0,5 postotnih bodova, smatraju ekonomisti
Gotovo četiri petine ekonomista koje je Bloomberg anketirao predviđa da će Savezne rezerve smanjiti stope na raspon od pet do 5,25 posto na sastanku 18. rujna.
12.08.2024
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde nakon srpanjske odluke o zadržavanju razina kamata nije željela komentirati moguće ishode rujanskog sastanka. "Sve opcije su na stolu u rujnu, a ostajemo pri odluci da se ne opredjeljujemo za određenu putanju unaprijed", kazala je Lagarde.
U međuvremenu, gospodarstvo eurozone dobilo je neočekivano snažan poticaj od Olimpijskih igara u Parizu, koje su pokrenule rast privatnog sektora najbržim tempom u posljednja tri mjeseca, izvijestio je Bloomberg. Kompozitni indeks menadžera nabave tvrtke S&P Global skočio je na 51,2 u kolovozu s 50,2 u srpnju, nadmašivši čak i najoptimističniju prognozu Bloombergove ankete analitičara. Parametar za sektor usluga popeo se na najvišu razinu od travnja, iako se pad proizvodnje u tom području produbio.
Dok je zapošljavanje u bloku europskih zemalja uglavnom u zastoju, Francuska kao druga najveća ekonomija eurozone bilježi pad nezaposlenosti, što je dobra vijest za predsjednika Emmanuela Macrona, ali bi moglo zakomplicirati zadatak ECB-a.
Međutim, mnogo toga ukazuje na to da se olimpijski zamah neće zadržati, čak ni u Francuskoj, navodi medij. Ekonomska slabost kontinenta pojačala je pozive ECB-u da ponovno snizi kamate.
Podaci ukazuju na to da će se eurozona boriti održati zamah iz prve polovice godine, unatoč sportskom događaju. "Nedavno jačanje rizika od negativnog rasta u eurozoni učvrstilo je argumente za smanjenje stopa na sljedećem sastanku ECB-a o monetarnoj politici u rujnu", rekao je ranije ovog tjedna član upravnog vijeća ECB-a Olli Rehn.
Inflacija u eurozoni porasla je u srpnju i iznosila 2,6 posto. Istovremeno, u cijeloj Europskoj uniji (EU) ubrzala je na 2,8 posto. Najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u srpnju u eurozoni dolazi od usluga (1,82 postotna boda), zatim slijede hrana, alkohol i duhan (0,45 postotna boda), industrijski proizvodi bez energije (0,19 postotnih bodova) te energija (0,12 postotnih bodova). To može biti zabrinjavajući signal za ECB koji se bori rast cijena vratiti na cilj od dva posto.
Glavni ekonomist Hamburg Commercial Banka Cyrus de la Rubia naveo je da bi ECB mogao naći utjehu u činjenici da ulazni troškovi u uslužnom sektoru rastu najsporijim tempom u posljednjih 40 mjeseci. Iako su cijene gotovih proizvoda u kolovozu rasle brže nego u srpnju, ublažavanje pritisaka na troškove jača argumente za smanjenje kamatnih stopa na rujanskom sastanku ECB-a, dodao je.
Što se tiče Njemačke, najvećeg europskog gospodarstva, zabilježila je ekonomski pad u drugom kvartalu, ali tamošnja središnja banka poručuje da ne očekuje ozbiljno slabljenje gospodarstva. "Iz današnje perspektive, recesija u smislu značajnog, široko rasprostranjenog i dugotrajnog pada proizvodnje ne može se očekivati sve dok ne dođe do novih negativnih šokova", naveo je Bundesbank. Analitičari procjenjuju da će Njemačka ove godine biti tik iznad praga recesije.
Proizvodnja u toj zemlji smanjena je više nego što se očekivalo, dok je interes za osnivanje novih poduzeća rekordno nizak. Istovremeno, njemačke plaće rastu najbrže u više od 10 godina i vjerojatno će zadržati inflaciju na visokoj razini, pri čemu su potrošačke cijene u srpnju ubrzale na 2,3 posto.
Šira slika eurozone donekle je drukčija. Unatoč lošijem učinku Njemačke, rast u drugim ključnim zemljama doveo je do blagog povećanja bruto domaćeg proizvoda eurozone za 0,3 posto u drugom tromjesečju, zadržavajući tempo kao i na početku godine.
Uz to, prema pisanju Bloomberga, ključni parametar za plaće u eurozoni popustio je, dodatno učvršćujući argumente o tome da ECB treba nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa sljedećeg mjeseca. Plaće koje su ugovorene u drugom kvartalu porasle su za 3,6 posto u odnosu na prije godinu dana, što je pad s 4,7 posto u prethodna tri mjeseca, izvijestio je ECB u četvrtak.