Podcjenjuju li tvrtke u regiji stvarni rizik američkih carina?

Američka trgovinska politika ulazi u novu, trajniju fazu, gdje carine postaju strateški alat industrijske politike, a ne samo privremena mjera. Washington je već najavio nove sektorske istrage za industrijske strojeve, robotiku, medicinsku opremu i dronove, što stvara valove neizvjesnosti koji zapljuskuju i obale Adria regije.

Iako se na prvi pogled čini da su lokalne tvrtke sigurne jer rijetko izravno izvoze u SAD, stvarna je izloženost znatno veća i skrivenija. O tome koliko su kompanije u regiji svjesne tih rizika i mogu li u fragmentaciji globalne trgovine pronaći priliku, za Bloomberg Adria TV govorio je Mateusz Dadej, regionalni ekonomist Cofacea za srednju i istočnu Europu.

Nevidljiva ovisnost o američkom tržištu

Iako tvrtke iz Adria regije nisu veliki izvoznici npr. dronova ili zrakoplovne opreme u SAD, one su duboko integrirane u europske industrijske lance vrijednosti. "Mnoge kompanije sudjeluju neizravno, često proizvodeći komponente za njemačke, talijanske ili austrijske proizvođače. Najrelevantnija područja su industrijski strojevi, robotika, specijalizirana proizvodna oprema i medicinski uređaji, što je posebno važno za Sloveniju", pojašnjava Dadej.

Problem je u tome što mnoge tvrtke nisu ni svjesne krajnjeg odredišta svojih proizvoda. One svoj proizvod isporuče partneru u Njemačkoj i smatraju da je tu priči kraj. Međutim, taj se proizvod često ugrađuje u konačni proizvod koji završava na američkom tržištu. Posljedica toga je da je stvarna ovisnost o potražnji iz SAD-a daleko veća nego što to pokazuju statistike o izravnom izvozu.

"Proveli smo izračune koji to potvrđuju. Primjerice, izravni izvoz Slovenije u SAD čini tek nešto više od jedan posto ukupnog izvoza. No, kada u obzir uzmemo sve opskrbne lance i treće zemlje poput Njemačke, stvarna ovisnost o potražnji iz SAD-a penje se na pet do šest posto ukupne dodane vrijednosti slovenskih tvrtki. To je značajna razlika koje tvrtke često nisu svjesne", ističe Dadej. Time i kontrola koju imaju nad svojom izloženošću znatno je manja nego što misle.

Carine kao trajno stanje, a ne privremeni šok

Ključna poruka koju Dadej naglašava jest promjena u percepciji carina. "Najnovije američke mjere značajne su jer je Washington prešao s privremenih carinskih instrumenata na trajniji pravni okvir. Poruka za poslovni svijet je da se carine više ne smatraju kratkotrajnom krizom, već stalnom značajkom američke trgovinske politike", kaže.

Ova promjena iz temelja mijenja pravila igre i tjera kompanije na strateško promišljanje. Neizvjesnost, koja je vrhunac dosegnula prošle godine, i dalje je prisutna, što izravno utječe na ključne poslovne odluke. "Tvrtke su puno opreznije pri ulaganjima. Trenutno mnoge razmišljaju o odgađanju nekih od najvećih investicijskih projekata. Što je investicija veća, to neizvjesnost igra veću ulogu jer je i horizont povrata duži", navodi Dadej.

Sličan se trend vidi i kod kućanstava, koja odgađaju kupnju trajnijih dobara poput automobila ili kućanskih aparata, što dodatno pogađa proizvođače u tim sektorima.

Prilika u fragmentaciji globalne trgovine?

Iako je opći ishod trgovinskih ratova negativan za sve, Dadej vidi i potencijalne prilike za Adria regiju. Čini se, kaže, da smo dosegnuli vrhunac globalizacije i da model poslovanja koji se oslanja isključivo na rast međunarodne trgovine više nije dovoljan, što je poseban izazov za male i otvorene ekonomije poput onih u našoj regiji.

Ipak, u novom okruženju Europska unija sve više naglašava potrebu za jačanjem suverenosti u proizvodnji i oslanjanjem na lokalne lance opskrbe. To bi moglo potaknuti europske tvrtke da dio proizvodnje vrate bliže matičnim tržištima. "Adria regija je, s jedne strane, geopolitički prijateljsko okruženje, a s druge strane još uvijek ima određenu troškovnu konkurentnost, iako se ona smanjuje", kaže Dadej.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.