.webp){kind=icon}
Kapital Centralne banke (CB) BiH, prema procjenama, samo je u travnju pao je za još više od 50 milijuna KM. To je rezultat strukture deviznih pričuva, kao i prinosa od obveznica. Nastave li se ovakvi trendovi, entiteti će već krajem godine morati dokapitalizirati ovu financijsku instituciju, pišu Nezavisne novine.
Prema službenim podacima, kapital Centralne banke BiH, zaključno s 31. ožujkom 2022. godine, u odnosu na kraj prošle godine pao je za 122 milijuna KM. Na kraju prošle godine kapital CB BiH iznosio je 861 milijun KM, a zaključno s ožujkom taj kapital iznosio je 739 milijuna KM. Međutim, uzme li se u obzir kako je nastavljen rast kamatnih stopa na obveznice u portfelju CB BiH, procjene su da će u travnju kapital pasti za još najmanje 50 milijuna KM, a vjerojano i više.
"Za prva četiri mjeseca očekivanja su da će kapital biti umanjen za 200 milijuna KM i izgledan je scenario koji će dovesti do dodatnog smanjenja kapitala za još 400 milijuna u narednih 12 mjeseci, a ne treba isključiti ni scenario koji predviđa pad od 900 milijuna KM. Već sada je potrebno zagovarati i razgovarati o modelima dokapitalizacije Centralne banke. Ako želimo istu razinu sigurnosti konvertibilne marke kao prije dvije i tri godine, potreban iznos dodatnog kapitala u narednom periodu je između 900 milijuna i 1,3 milijarde KM", smatra ekonomist Saša Stevanović.
S obzirom na to da Centralna banka BiH, zaključno s krajem 2021. godine, ima više od 11,5 milijardi KM u obveznicama, više je nego jasno da će kapital nastaviti padati jer su Federalne rezerve već povećale kamatnu stopu, a to će, gotovo je sigurno, napraviti i Europska središnja banka. S druge strane, u Centralnoj banci BiH kažu da pažljivo prate događaje na financijskim tržištima i da "smatraju kako se do kraja godine neće ostvariti scenarij da CB BiH ostane bez kapitala".
"Očekivani rast kamatnih stopa na relevantnim financijskim tržištima može imati određen negativan učinak za kapital CB BiH, ali procjenjujemo kako će taj efekt biti ograničen i na puno nižoj razini u odnosu na navedenih milijardu KM. Znatno je smanjena izloženost deviznih rezervi riziku kamatne stope i osjetljivost deviznih rezervi na promjene tržišnih prinosa kao specifične forme kamatnih stopa", kazali su u Centralnoj banci BiH.
Zanimljivo je da su se poslovanje Centralne banke i položaj bosanskohercegovačke valute našli i u zaključcima posljednje sjednice Predsjedništva Stranke demokratske akcije (SDA). Oni navode kako rastuća inflacija prijeti ozbiljnim smanjenjem vrijednosti deviznih rezervi koje su pokriće za vrijednost konvertibilne marke. Od Vijeća ministara BiH traže pripremu prijedloga mjera i eventualne izmjene zakona kojima bi se umanjio utjecaj inflacije eura na KM.
"Napominjemo da vrijednost zlata, koje je tek u neznatnom postotku pokriće za KM, neprestano raste u posljednjih sedam godina i da nastavlja rasti uslijed trenutne svjetske krize. Također, od Centralne banke tražimo da hitno preispita aranžmane o čuvanju rezervi u stranim bankama, koji su sklopljeni u vremenu prije inflacije. Sve potrebne aktivnosti ne smiju na bilo koji način dovesti u pitanje stabilnost konvertibilne marke, ali moraju državi osigurati povoljnije financijske efekte", kazali su.
