Aktivnost privatnog sektora u eurozoni dosegnula je najvišu razinu u gotovo godinu dana, potaknuta rastom uslužnog sektora i oporavkom Njemačke.
Podaci od utorka pokazuju da je Indeks menadžera nabave kompanije S&P Global porastao na 51,4 u travnju, više od predviđenih 50,7 prema ekonomistima i iznad razine od 50, što ukazuje na ekspanziju dva mjeseca za redom.
Njemačka se našla iznad te ključne ocjene prvi put od lipnja 2023. godine, prkoseći tako očekivanjima analitičara.
Čitaj više
Nazire li najveća europska ekonomija svjetlo na kraju tunela
Unatoč poboljšanju u veljači, industrijska proizvodnja i dalje je daleko ispod razina prije pandemije.
08.04.2024
Narudžbe u njemačkim tvornicama rastu, budi se nada u ekonomski oporavak
Rastom narudžbi predovode sektor strojeva i opreme,farmaceutska i kemijska industrija.
05.04.2024
Njemački izvoz se pokrenuo, zašto je to dobra vijest i za Hrvatsku
Najviše je rastu njemačkog izvoza i trgovinskog viška donio veći izvoz u KInu.
06.03.2024
Poslovni optimizam u Njemačkoj blago narastao u veljači
Zaključak rezultata iz ovoga mjeseca je da se njemačko gospodarstvo stabilizira, no na niskoj razini.
23.02.2024
"Pozitivne brojke sugeriraju da će eurozona vjerojatno rasti za 0,3 posto u drugom kvartalu, što odgovara stopi rasta u razdoblju od siječnja do ožujka", rekao je Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist u Hamburg Commercial Banku.
To je optimističnije predviđanje od Bloombergova konsenzusa, koji prognozira rast od samo 0,1 posto na početku godine, a podaci bi trebali biti objavljeni 30. travnja.
Aktivnost njemačkog privatnog sektora porasla je prvi put u posljednjih 10 mjeseci, zahvaljujući uslugama. Proizvodnja se nastavlja smanjivati, iako sporije nego prethodnog mjeseca.
"Čini se da je recesija bila uglavnom koncentrirana unutar proizvodnog sektora, dok je šira ekonomija, možda, za dlaku izbjegla takav pad", rekao je De la Rubia, navodeći da uslužni sektor može poslužiti kao katalizator ukupne ekonomije.
Nakon ekonomske kontrakcije u posljednjem kvartalu 2023. godine, dugo se očekivalo da će Njemačka zimi imati plitku recesiju. Međutim, Bundesbank je prošli tjedan objavio da je proizvodnja vjerojatno blago rasla u prva tri mjeseca 2024. zbog povećanja industrijske proizvodnje, izvoza i građevinarstva, što znači da bi Njemačka mogla izbjeći takav scenarij.
De la Rubia složio se s tim, rekavši da tzv. nowcast model (procjena rasta BDP-a na temelju nedavno objavljenih indikatora) ukazuje na ekonomski rast od 0,1 posto u prvom kvartalu, a zatim 0,2 posto u drugom.
Njemačke obveznice išle su preko krivulje prinosa, a tržišta novca smanjila su uloge na obujam smanjenja kamatnih stopa, nakon što su objavljeni podaci za najveću europsku ekonomiju. Ročnost od dvije godine, osjetljiva na promjene u monetarnoj politici, porasla je čak tri bazna boda na 2,99 posto.
Ukupni učinak bio je bolji i u Francuskoj, gdje je aktivnost uglavnom ostala stabilna nakon 10-mjesečnih kontrakcija. Taj razvoj, također, bio je potaknut uslugama, gdje je rastuća potražnja rezultirala prvom ekspanzijom u gotovo godinu dana.
Nove narudžbe u tvornicama pale su najbrže od siječnja, a kako je rekao Norman Liebke, ekonomist u Hamburg Commercial Banku, uslužni sektor ostaje pokretač francuske ekonomije.
"Francuska proizvodnja ostaje prigušena, ali očekujemo da će uskoro pratiti put uslužnog sektora. Sve u svemu, proizvodni sektor zasad odgađa oporavak ukupne ekonomije", dodao je.
Zaključak je da su bolji zamah u obje zemlje pratili jači pritisci na cijene, što potencijalno zabrinjava dužnosnike Europske središnje banke (ECB) koji se pripremaju za prvo smanjenje kamatnih stopa u lipnju. Razvoj, također, bio je usmjeren na sektor usluga, gdje rastuće plaće igraju značajniju ulogu.
Ipak, dok su njemačke i francuske uslužne tvrtke brže povećavale broj radnih mjesta, tvornice su ih smanjivale. No sveukupno, dvije najveće ekonomije eurozone nisu mogle držati korak s ostatkom regije koji se, čini se, bolje oporavlja nakon energetske krize i COVID-a.
Poskupljenje električne energije izazvano ratom u Ukrajini također je potaknulo inflaciju, iako je rast potrošačkih cijena otad značajno usporio. Doduše, podaci Indeksa menadžera nabavke pokazuju da su se pritisci na cijene "blago pojačali" ovog mjeseca. Kako je rečeno, na testu je spremnost ECB-a da smanji kamatne stope u lipnju.
"Ubrzana povećanja ulaznih troškova izazvana ne samo višim cijenama nafte, već i, što je još važnije, višim plaćama, razlog su za razmatranje. Istovremeno, tvrtke iz uslužnog sektora podigle su cijene brže nego u ožujku, što je potaklo očekivanja da će inflacija u domeni usluga i dalje trajati", naveo je De la Rubia.
Ipak, ne očekuje da će to poremetiti najavljeno ublažavanje monetarne politike na sljedećem sastanku ECB-a.
.webp){kind=icon}
