Nazire li najveća europska ekonomija svjetlo na kraju tunela

Njemačka industrijska proizvodnja raste već drugi mjesec, što je dobar znak da bi najveće europsko gospodarstvo uskoro moglo izaći iz blage recesije. Prema podacima njemačkog statističkog ureda Destatis, industrijska proizvodnja porasla je za 2,1 posto mjesečno, što je bolje od svih predviđanja ekonomista koje je anketirao Bloomberg.

Izrazito pozitivan utjecaj na industrijsku proizvodnju imao je građevinski sektor, gdje je proizvodnja porasla za 7,9 posto mjesečno. S druge strane, najveći pad proizvodnje zabilježen je u sektoru proizvodnje energije, gdje je opao za 6,5 posto.

Industrijska proizvodnja bez energetike i građevinarstva u veljači je prema sezonski prilagođenim indeksima bila 1,9 posto veća u usporedbi sa siječnjem. Taj rast uvelike proizlazi iz povećanja proizvodnje u automobilskoj (5,7 posto) i kemijskoj industriji (4,6 posto).

Proizvodnja u energetski intenzivnim industrijskim sektorima u veljači, nakon izuzimanja sezonskih i kalendarskih utjecaja, porasla je za 4,2 posto u odnosu na siječanj. Tromjesečna usporedba s prethodnim trima mjesecima pokazuje da je proizvodnja u tim sektorima od prosinca 2023. do veljače 2024. porasla za 0,2 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.

Neočekivani pad izvoza

Istovremeno je Njemačka u veljači zabilježila neočekivano obiman pad izvoza, pokazuju podaci njemačkog statističkog ureda Destatis. Izvezli su robu u vrijednosti od 132,9 milijardi eura, što je za dva posto manje u odnosu na prethodni mjesec, dok su uvezli robu u vrijednosti od 111,5 milijardi eura. Vanjskotrgovinski suficit je u veljači iznosio 21,4 milijardi eura, što je manje nego u siječnju.

Statističari su pad izvoza pripisali 3,9-postotnom padu pošiljki u zemlje EU-a, dok se izvoz u Kinu, ključnog njemačkog vanjskotrgovinskog partnera, smanjio za 0,6 posto. S druge strane, izvoz Njemačke u SAD povećao se za 10,2 posto.

Kraj stagnacije?

Unatoč poboljšanju u veljači, industrijska proizvodnja i dalje je daleko ispod razina prije pandemije, što jasno ukazuje na izazove s kojima se njemački proizvodni sektor suočava otad, uključujući veće troškove energije nakon rata u Ukrajini.

Nedavno su najveće europsko gospodarstvo opterećivali i slabo strano tržište, visoki troškovi zaduživanja i neizvjesnost glede smjera gospodarske politike. "Njemački industrijski podaci pokazuju kraj stagnacije u prvom kvartalu. S dvomjesečnim podacima za prvi kvartal konačno postoji razlog za umjereni optimizam, barem što se tiče cikličkog opadanja", rekao je Carsten Brzeski, globalni direktor makroekonomskog sektora u ING-u.

Najnoviji podaci o gospodarstvu bili su pomalo miješani. Narudžbe u tvornicama blago su porasle, ali samo zbog nestabilnih velikih artikala. Poslovna istraživanja S&P Global pokazala su pogoršanje pokazatelja u industriji u ožujku. Poslovno povjerenje, koje mjeri institut Ifo, te očekivanja ulagača prema ZEW-u ipak su se prethodnog mjeseca poboljšala, nakon pada od 0,3 posto u posljednja tri mjeseca prošle godine. Novi model Bloomberg Economicsa sugerira povoljnije rezultate, s vjerojatnošću recesije malo iznad 30 posto.