Informacija da se prošle godine Njemačka kao vodeća europska ekonomija našla u recesiji (prvi put od 2008. godine, ako izuzmemo pandemijsku 2020. godinu) izazvala je šok i zabrinutost u Bosni i Hercegovini, ali i širem području Zapadnog Balkana. S razlogom, jer je Njemačka glavno izvozno tržište za većinu zemalja naše regije, te država u kojoj je najbrojnija ekonomska imigracija s ovih prostora.
Koliko je Bosna i Hercegovina tradicionalno vezana za Njemačku, kao simbol stabilnosti i povjerenja, svjedoči činjenica da je konvertibilna marka kao valuta u BiH tako nazvana jedino iz povjerenja građana u nekadašnju njemačku marku. Pored Njemačke, manje je zapažena, ali ne i manje važna, informacija da je i Austrija imala tehničku recesiju te pad BDP-a u 2023. godini od 0,7 posto, što je bilo više od očekivanja. Dodatno zabrinjava prilično oprezna najava blagog oporavka, bolje reći stagnacije ekonomije promatranih zemalja u 2024. godini.
Za ilustraciju značaja ovih kretanja za bosanskohercegovačku ekonomiju može poslužiti informacija da je u 2023. godini izvoz u Njemačku činio 16 posto ukupnog izvoza BiH, a izvoz u Austriju 10,2 posto. Podatak o izvozu u Austriju dobiva još više na značaju ako usporedimo ukupnu veličinu ekonomija ovih zemalja. Dakle, dvije srednjoeuropske države u koje BiH izvozi više od četvrtine svih svojih proizvoda i usluga ne nalazi se u sjajnoj ekonomskoj situaciji, posljedice smanjenja potražnje su već osjetili izvoznici iz BiH u drugoj polovini prošle godine, a trend se nastavlja i na početku 2024.godine. Tako je u siječnju ove godine bosanskohercegovačka ekonomija u Njemačku izvezla 5,1 posto manje proizvoda i usluga u odnosu na siječanj prošle godine, dok je smanjenje izvoza u Austriju iznosilo čak 16 posto.
Osim izvoza, u kontekstu ekonomskih posljedica usporavanja srednjoeuropske ekonomije, za BiH je vrlo važna činjenica da su to dvije države s najbrojnijom bosanskohercegovačkom dijasporom. Doznake iz inozemstva u BiH su na razini 10,5 posto BDP-a, a ako uzmemo potrošnju dijaspore u matičnoj zemlji, jasno je da se veliki dio bosanskohercegovačkog deficita financira iz tog izvora. Dakle, prilično je logično da će se negativna ekonomska kretanja u srednjoeuropskim državama u kratkom roku preliti na ekonomiju BiH zbog trgovinskih i demografskih veza koje postoje između zemalja. Povijesno promatrano, isto tako, pozitivna kretanja u Njemačkoj i Austriji su u kratkom roku imala pozitivan efekt na ekonomiju BiH.
Desni populizam
Bloomberg
Međutim, danas ispod radara javnosti na zapadnom Balkanu prolazi činjenica da ekstremni uspon desnih populističkih stranaka u Njemačkoj (AfD) i Austriji (FPO) može imati daleko teže posljedice na ekonomiju tih zemalja, a time i ekonomiju zapadnog Balkana od trenutne ekonomske krize. Svaka ekonomska kriza generira uspon populizma, pri čemu je 21. stoljeće snažnije obilježeno jačanjem desnog nacionalističkog populizma u odnosu na lijevi populizam, ali to ne znači da desni populisti nisu veća opasnost za tržišnu ekonomiju.
Jasno je da iz perspektive stanovnika neke zemlje na zapadnom Balkanu takvo ponašanje birača u bogatim europskim zemljama nema racionalnu osnovu. Zašto kvariti sistem koji im donosi u prosjeku znatno kvalitetniji život u odnosu na ostatak europskog kontinenta? COVID-19, inflacija i kriza energenata su snažno pogodili svjetsku ekonomiju. Dodatno, na sceni je uspostavljanje nove geopolitičko-ekonomske globalne karte. Europski populisti vješto koriste strah od promjena i informacijsku kakofoniju, u kojoj je teško razlučiti istinu od laži, da plasiraju snažne poruke protiv stranih radnika u svojim zemljama, EU-a i političkih elita.
Svaki populizam se bazira na polaritetu "mi" protiv "njih", čime se mobilizira nedovoljno informirani neracionalni glasač. Dugoročno dolazak nacionalističkih populista na vlast prijeti da u velikoj mjeri naruši slobodnu tržišnu ekonomiju u tim zemljama. Prije svega, treba znati da populisti nemaju jasnu ideologiju, oni se žele svidjeti biračima i održati na vlasti pod svaku cijenu. Stoga njihova ekonomska politika često rezultira stavljanjem trgovačkih barijera i kupovanjem socijalnog mira putem socijalnih davanja, što na dugi rok rezultira narušavanjem ključnih makroekonomskih pokazatelja.
Posebno je opasan negativan odnos populista i globalizacije i koristi koje pruža otvoreno tržište, te u odnosu na startup ekosistem. Stoga je vrlo važno razumjeti negativne posljedice koje u ekonomskom smislu, a o čemu se malo priča u kontekstu populizma, mogu izazvati desni populisti. Jednostavno, populizam uvijek proizvodi loše rezultate.
Moguće posljedice
Visit Sarajevo
Ako se ostvare crni scenariji dolaska na vlast nacionalističkih populista u Njemačkoj i Austriji, vrlo brzo će negativne posljedice osjetiti ljudi sa zapadnog Balkana koji rade u tim zemljama, naročito oni koji su migrirali u nedavnom razdoblju. Za zemlje zapadnog Balkana u političkom smislu bi vjerojatno eurointegracije bile potpuno blokirane, što znači izostanak financijske podrške za strukturne promjene, što bi, vjerojatno, proizvelo jačanje antieuropskog raspoloženja na zapadnom Balkanu.
Sve to bi političke elite jedva dočekale kako bi zadržale sustav koruptivnog ortačkog kapitalizma i onemogućile bilo kakav ekonomski napredak. Jasno je i da bi u takvim uvjetima nužne strane investicije zapadni Balkan zaobilazile u širokom luku. U srednjem roku posljedice bi mogle biti još izraženije u kontekstu bosanskohercegovačke ekonomije. Iako je malo vjerojatan scenarij, zbog snage institucija, da bi nacionalistički populisti mogli uvesti Njemačku i Austriju u značajniju recesiju, ali bi njihov izborni trijumf mogao proizvesti desetljeće stagnacije ekonomije. Kako je na početku teksta jasno pokazana ovisnost BiH ekonomije o kretanjima u Njemačkoj i Austriji, sasvim je jasno da bi ovo dovelo do konstantnog smanjenja izvoza i doznaka iz inozemstva, čemu se domaća ekonomija teško može oduprijeti.
Iznimno je važno razumjeti da je danas populizam pokret koji je doživio enorman rast popularnosti u posljednjih 15 godina, na valu Brexita, Trumpa i nacional-populističkih vlada i vođa u srednjoj i istočnoj Europi. Populizam nema ideologiju, ali ima antagonizam koji nije samo politička prijetnja demokraciji, već ima i svoje negativne ekonomske implikacije.
Damir Bećirović je ekonomski analitičar i profesor na Internacionalnoj poslovno-informacijskoj akademiji u Tuzli.
Sadržaj, stavovi i mišljenja izneseni u komentarima objavljenim na Bloomberg Adriji pripadaju autoru i ne predstavljaju nužno stavove uredništva Bloomberg Adrije.
.webp){kind=icon}
