Članovi SPD-a danas su glasovali o koalicijskom sporazumu sa saveznom konzervativnom unijom CDU/CSU, pobjednicom izbora održanih u veljači. Usvajanjem sporazuma, otvara se put Friedrichu Merzu da preuzme mjesto novog kancelara.
Njemačka će tako dobiti novu (staru) koaliciju, istu koja je vodila državu u posljednjem mandatu dugogodišnje kancelarke Angele Merkel. SPD će u vladi imati sedam ministarstava, među njima i ministarstvo obrane, koje bi, prema navodima agencije STA, trebao i dalje voditi Boris Pistorius.
Kao i u posljednjoj Merkelinoj vladi, kada je ministar financija bio tadašnji šef SPD-a Olaf Scholz, i sada će tu poziciju preuzeti čelnik socijaldemokrata. Riječ je o 47-godišnjem stručnjaku za obranu Larsu Klingbeilu, koji nema značajnije financijsko iskustvo, a koji će ujedno obnašati dužnost vicekancelara.
Potpisivanje koalicijskog sporazuma planirano je za 5. svibnja, dok bi dan kasnije Bundestag trebao potvrditi Merza za kancelara.
Članovi Merzovog CDU-a i sestrinske bavarske stranke Kršćansko-socijalne unije (CSU), koju vodi Markus Söder, već su potpisali koalicijski sporazum. Time će Njemačka dobiti novu saveznu vladu, navodi STA.
Bloomberg
Konzervativna unija i socijaldemokrati pregovarali su gotovo sedam tjedana prije nego što su postigli dogovor o koaliciji pod nazivom "Odgovornost za Njemačku". SPD će imati sedam ministarstava, CDU uz kancelara šest, a CSU njih troje.
Vlada kancelara Olafa Scholza danas se sastaje na svojoj vjerojatno posljednjoj sjednici, izvještavaju njemački mediji. Scholzova vlada i tzv. semafor-koalicija raspala se prošle jeseni nakon izlaska liberala, a za odlazećeg kancelara nisu predviđena nova ministarstva.
Na izborima 23. veljače građani su glasovali za novi Bundestag, donji dom njemačkog parlamenta. Rezultati su bili porazni za vladajuću koaliciju, čije su sve članice izgubile dio potpore, dok se liberalni FDP, odgovoran za rušenje koalicije, nije uspio ponovno ući u parlament.
Na izborima je s 22,6 posto glasova pobijedila konzervativna unija CDU/CSU, dok je drugo mjesto zauzela krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) s 20,8 posto, s velikom podrškom u bivšoj Istočnoj Njemačkoj.
Budući da nijedna druga stranka nije željela surađivati s AfD-om, pobjednici izbora su se okrenuli relativnim gubitnicima – socijaldemokratskom SPD-u, koji je sa 16,4 posto glasova završio na trećem mjestu.
.webp){kind=icon}
