Preobrazba njemačke industrije u svjetskog proizvođača oružja

Urušavanje dosadašnjeg modela njemačkog gospodarskog uspjeha, utemeljenog na izvozno orijentiranoj industriji oslonjenoj na jeftine ruske energente, migrantsku radnu snagu i goleme potrebe kineskog tržišta, prisililo je Njemačku na preobrazbu koja već daje određene rezultate, iako su oni i dalje daleko od zlatnih dana najvećega europskog gospodarstva.

Dok giganti njemačke automobilske, metalske, elektro i kemijske industrije zatvaraju pogone, otpuštaju mjesečno oko 15.000 zaposlenih i dijelom sele proizvodnju izvan Europe, njemačka industrija naoružanja doživljava procvat, zahvaljujući opsežnim domaćim i inozemnim narudžbama, golemom interesu investicijskih fondova i strateškom zaokretu njemačke vanjske i sigurnosne politike, kao dio europskog strahovanja da se više ne može osloniti na NATO i američki nuklearni kišobran.

Najveći rast doživio je njemački proizvođač naoružanja i streljiva Rheinmetall, čiji generalni direktor Armin Papperger kaže da je Njemačka kroz intenzivno povećanje proizvodnih kapaciteta te kompanije "prestigla Sjedinjene Američke Države kapacitetima za proizvodnju konvencionalnog streljiva".

Generalni direktor Rheinmetalla Armin Papperger |Bloomberg

Volkswagen pokušava prodati pojedine tvornice u Njemačkoj obrambenoj industriji | Bloomberg

A posrtanje dosadašnje industrijske baze je očito, osobito u automobilskom sektoru gdje su giganti, kao što su Volkswagen, Mercedes-Benz, Audi i Porsche, objavili da im je dobit u prošloj godini pala za 44 do čak 98 posto u odnosu na prethodnu godinu, najavljujući gotovo svakog mjeseca nova zatvaranja pogona i otpuštanja zaposlenika.

Vijest da je generalni direktor Volkswagen grupe Oliver Blume najavio smanjenje proizvodnih kapaciteta u Europi za dodatnih milijun vozila godišnje nakon već prethodno donesene odluke o smanjenju proizvodnje za milijun vozila u Kini, dočekana je kod pojedinih cinika s komentarom da najveći njemački proizvođač automobila zasad uspijeva samo održati rekordnu proizvodnju već čuvenih curry kobasica.

Međutim, i to što ovaj automobilski gigant godišnje proizvede oko 8,5 milijuna tih kobasica omiljenih među zaposlenicima u njihovim europskim pogonima moglo bi se uskoro promijeniti. Naime, u nastojanju da smanji troškove i izbori se da ostane konkurentna na tržištu, ova njemačka korporacija sve više gasi radna mjesta upravo u europskim tvornicama pa postoji realna prognoza da, ne samo da neće uskoro oboriti svoj rekord od proizvedenih oko 11 milijuna automobila iz 2019. godine, već i da neće imati potrebe ni za rekordom u proizvodnji čuvenog curry-wursta.

Prema Blumeovim planovima, najveće smanjenje doživjet će matični brend, kao i Audi, pri čemu će sveukupna proizvodnja svih brendova i pogona iznositi oko devet milijuna vozila. Razlog za to smanjenje leži u činjenici da Volkswagenu nedostaje kupaca jer je niska cijena i solidna kvaliteta kineske konkurencije ne samo ugrozila prodaju Volkswagenovih modela u Kini kao tržištu u golemom rastu, već i na domaćem terenu – u Europi. Dok ne pronađe uspješan recept za borbu s kineskom konkurencijom, njemački proizvođač zasad reže troškove otkazima i gašenjem pogona u Europi.

Dilema može li proizvodnja tenkova postati novi model ekonomskog uspjeha Njemačke | Bloomberg

Osim toga, tvorničke linije i radnici, koji su nekoć bili kralježnica njemačkoga izvoznog čuda, sada se počinju preuređivati u mašineriju europskog naoružavanja. Tako je Volkswagen uvelike u pregovorima s izraelskim kompanijama s ciljem da u svojim njemačkim pogonima do 2027. godine počne s proizvodnjom komponenti za izraelski sustav protuzračne obrane "Željezna kupola".

Osim toga, Volkswagen nudi Rheinmetallu da preuzme njegovu tvornicu u Osnabrücku, gdje više od 2000 zaposlenika proizvodi model T-Roc kabriolet, pri čemu u tom istom pogonu već eksperimentira s proizvodnjom vojnih terenskih vozila. Rheinmetall je odustao od ove kupnje, ali Volkswagen ne odustaje od prenamjene ovog pogona te uz vlastiti razvoj vojnog vozila istodobno pregovara o suradnji s jednom nizozemskom kompanijom za proizvodnju naoružanja.

Da automobilska industrija bilježi trend pada dobiti, a namjenska trend rasta, potvrdili su i tek objavljeni rezultati za prvo tromjesečje 2026. godine. Tako je BMW, kao trenutno najuspješniji njemački autogigant, zabilježio u prva tri mjeseca ove godine pad prihoda od 8,1 posto na 31 milijardu eura, kao i pad neto dobiti od 23,1 posto na 1,67 milijardi eura. Rezultati su ipak nadmašili prognoze analitičara, za razliku od Volkswagena kojemu su analitičari procjenjivali operativnu dobit od gotovo četiri milijarde eura u prvom tromjesečju, a zapravo je ostvario 2,5 milijardi eura, što je pad od 14,3 posto u odnosu na prošlu godinu.

Nasuprot tome, kompanija Rheinmetall AG objavila je da je u prvom tromjesečju imala prihod od prodaje od 1,94 milijarde eura u usporedbi s 1,8 milijardi prije godinu dana, dok joj je u istom razdoblju neto dobit skočila s 84 na 111 milijuna eura. Štoviše, za cijelu ovu godinu ova tvrtka očekuje prodaju u iznosu od oko 14,5 milijardi eura, što je skok od oko 50 posto u odnosu na 2025. godinu, kada joj je prihod od prodaje iznosio 9,94 milijarde eura.

Prenamjena tvorničkih pogona

Presretači "Patriot", koji su ponos američke namjenske industrije, uskoro će se proizvoditi i izvan SAD-a, i to baš u Njemačkoj, u pogonima kompanije Deutz, čuvene po proizvodnji motora s unutarnjim izgaranjem za automobilsku industriju. Deutz je samo jedna u nizu tvrtki iz njemačkoga automobilskog sektora koje su se preorijentirale, pa sada uvode i treće smjene u svojim pogonima kako bi proizvodile oružje i streljivo, uglavnom za Ukrajinu.

"Transformacija kompanije postala je moj posao", rekao je za The Wall Street Journal generalni direktor Deutza Sebastian Schulte, koji je na čelo ovog proizvođača motora došao 2022. godine, i to iz industrije pomorske obrane. "Naša jedinstvena prednost su stabilni lanci opskrbe: ono što funkcionira za motore i rudarsku opremu, funkcionirat će i za obrambenu industriju."

Godišnje se u Njemačkoj gasi više od 120.000 radnih mjesta u industrijskoj proizvodnji | Bloomberg

Među transformiranim tvrtkama je i kompanija Schaeffler, jedan od vodećih njemačkih i svjetskih dobavljača automobilske opreme (od pogonskih sklopova do ležajeva), koja od prošle godine ima i obrambeni odjel koji proizvodi motore za dronove, sustave za oklopna vozila i komponente za vojnu avijaciju. Cilj vodstva je da obrambeni sektor tvrtke pridonosi najmanje oko 10 posto prometa ove kompanije, koja zapošljava više od 100.000 radnika u 100 tvornica diljem svijeta.

Automobilsku industriju očito privlače nedavne regulatorne promjene u Njemačkoj i Europskoj uniji, koje su poboljšale pristup tržištu kapitala za kompanije iz obrambene industrije, dok su ogromni vladini ugovori i sheme javnog financiranja otključali gotovo tisuću milijardi eura za financiranje obrane u EU-u.

"Europa mora biti u stanju braniti se, a to također znači izgradnju jake sigurnosne i obrambene industrije na koju se možemo osloniti", rekla je njemačka ministrica gospodarstva Katherina Reihe, čije ministarstvo financira platformu za uparivanje lanaca opskrbe obrambene industrije s tvrtkama-dobavljačima iz drugih sektora. "Prenamjena postojećih proizvodnih lokacija iz drugih industrija može smanjiti prepreke za povećanje domaćih kapaciteta."

Kapital se seli, a radnici?

I najbogatiji Nijemci preusmjeravaju svoj novac, pa su suvlasnici kompanija Porsche i Volkswagen još prošle godine osnovali fond za ulaganja u obrambenu industriju, nadajući se da će iskoristiti nagli porast europskih vojnih izdataka. Milijarderska obitelj Porsche-Piech očito kreće stopama svog pretka i osnivača brenda sportskih automobila, Ferdinanda Porschea, koji je svojevremeno pomogao u razvoju tenkova za nacističku Njemačku, a dizajnirao je i čuvenu "bubu", koja je korištena kao osnova za vojna vozila koja je Volkswagen proizvodio tijekom Drugog svjetskog rata.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius želi da do 2035. godine njemačka vojska broji 460.000 aktivnih vojnika i rezervista | Bloomberg

Ne samo što su Porscheovi nasljednici usmjerili vlastitih oko stotinu milijuna eura u fond za financiranje obrambenih projekata, već je i njihova tvrtka Porsche SE, koja je dio Volkswagen grupe, priopćila da neovisno o tom fondu "intenzivno ispituje" moguće investicije u obranu, s fokusom na područja kao što su satelitski nadzor, izviđački i senzorski sustavi, kibernetička sigurnost ili logistika i sustavi opskrbe. Porsche SE je, inače, još prošle godine uložio dvoznamenkasti milijunski iznos u jednog proizvođača dronova u Münchenu.

I dok su njemački političari i veliki investitori uvjereni da je prebacivanjem u sektor obrane moguće spasiti automobilsku industriju i cjelokupno njemačko gospodarstvo, njemački ekonomski komentatori ukazuju da bi to samo djelomično moglo nadoknaditi gubitak radnih mjesta u automobilskim gigantima, to jest da dolazak Rheinmetalla i cijelog obrambenog sektora u njemačku regiju Braunschweig–Wolfsburg, gdje je sjedište Volkswagena, neće biti dovoljan za održanje zaposlenosti.

Bloomberg

U komentaru za regionalni list Braunschweiger Zeitung ekonomski novinar Johannes Kaufmann ističe koliko se u samo četiri godine transformirao imidž obrambene industrije u njemačkoj javnosti – od toga da je ranije "na obiteljskim okupljanjima bilo bolje skrivati da ste zaposleni u Rheinmetallu i sličnim tvrtkama, a danas bi takva objava vjerojatno naišla na pljesak dalekih rođaka". Ipak, Kaufmann ističe da Volkswagenovi planovi o otpuštanju oko 50.000 zaposlenika do 2030. godine daleko premašuju brojnost aktualne radne snage Rheinmetalla.

"Jedno je jasno – sam obrambeni sektor neće moći zakrpati raspadajuću industrijsku bazu zemlje", ističe Kaufmann. "Bez nižih troškova energije i rada, ova industrijska baza nastavit će se raspadati."