Nakon što je Europska središnja banka (ECB) sve iznenadila s prošlotjednim podizanjem kamatnih stopa za pola boda više nego očekivanog, član upravnog vijeća ECB-a Martinis Kazaks smatra da ECB možda još nije gotov s velikim povećanjima kamatnih stopa.
"Ne bih rekao da će ovo biti jedino veliko povećanje", rekao je Kazaks u intervjuu u Frankfurtu. "I u rujnu bi povećanje kamatnih stopa moglo biti značajno".
Zadatak ECB-a je ukrotiti rekordnu inflaciju u euro zoni koja je sada dva puta veća od željenih 2 posto, unatoč tome što nije dosegla vrhunac. Inače, u Latviji, gdje je Kazaks guverner nacionalne banke, inflacije je dosegla gotovo 20 posto.
Čitaj više
ECB bi umjernom recesijom mogao smanjti cjenovni pritisak
Umjerena recesija bi smanjila pritisak na cijene u slučaju ubrzane inflacije, a ECB je može prihvatiti, poručio je Holzmann.
25.07.2022
Video: Knez kaže da ECB ne vidi recesiju ni ove ni sljedeće godine
Naš glavni analitičar u programu BBA TV.
22.07.2022
Nakon objave ECB-a euro porastao više od jedan posto u odnosu na dolar
Nakon ECB-ove odluke da poveća kamatne stope američki dolar trgovao se za 0,975 eura. Još prošlog tjedna te su dvije valute bile u paritetu.
21.07.2022
ECB diže kamatne stope za 50 baznih bodova
Europska centralna banka donijela je u četvrtak dugoočekivanu odluku da podiže kamatnu stopu za 50 baznih bodova kako bi održala stabilnost cijena.
21.07.2022
ECB je nakon više od desetljeća 21.srpnja podigao kamatne stope i tako okončao osmogodišnji niz niskih troškova zaduživanja. Upitan hoće li biti još većeg povećanja u rujnu , možda čak od 75 baznih bodova kao što je FED učinio u lipnju Kazaks je poručio da apelira na ECB da ima otvoren pogled na stvari.
"S obzirom na nesigurnost, inflacijske dinamike i mnoge rizike rekao bih kako ECB treba biti otvoren za dijalog" rekao je u petak i istaknuo kako ECB ne smije samo olako slijediti politiku Feda.
Kazaks nije želio govoriti o mogućim scenarijima za sastanak u listopadu, ali rekao je kako "nema velikih prigovora" na najnovija tržišna predviđanja o povećanju za 150 baznih bodova do idućeg lipnja. Sada su te prognoze ipak smanjene na 130 baznih bodova.
"Postoje značajni rizici koji nisu dio osnovnog scenarija", rekao je. Glavni je opskrba energijom iz Rusije, koju je Kremlj limitirao kao odgovor na zapadne sankcije nametnute zbog invazije na Ukrajinu.
Mogućnost racionalizacije prirodnog plina ove zime narušava ionako nestabilno povjerenje. S poremećajima u opskrbnom lancu i najbrže rastućom inflacijom od uvođenja eura strahovi od recesije sve su više izraženi.