ECB diže kamatne stope za 50 baznih bodova

Europska centralna banka donijela je u četvrtak dugoočekivanu odluku da podiže kamatnu stopu za 50 baznih bodova kako bi održala stabilnost cijena uslijed rastuće inflacije. To je prvo ECB-ovo podizanje referentnih kamatnih stopa u 11 godina.

Ta je odluka ključna kako bi se inflacija vratila na ciljanih dva posto u srednjem roku. Upravno vijeće ECB-a je odlučilo podići tri glavne kamatne stope za 50 baznih bodova i odobrilo Instrument za zaštitu monetarne transmisije (TPI). Prema tome, kamatne stope na glavne operacije refinanciranja, zajmove i depozite povećavat će se 0,5, 0,75 i 0 posto počevši od 27. srpnja.

Upravno vijeće prosudilo je kako je prikladnije u prvom koraku stezanja monetarne politike podići kamatne stope više no što su signalizirali tržištu nakon prethodnog sastanka. U priopćenju ECB-a navodi se kako ga je na takav postupak ponukala ažurirana procjena inflatornih rizika.

Povećanje kamatnih stopa poduprijet će povratak na ciljane stope inflacije koje je na srednji rok predvidjelo Upravno vijeće ECB-a i to jačanjem usidrenosti inflacijskih očekivanja i prilagodbom potražnje.

Na sljedećim sjednicama Upravnog vijeća mogu se očekivati daljnja povećanja kamatnih stopa. Današnja odluka ujedno je i izlazak iz negativnih kamatnih stopa, a daljnje odluke ovisit će o pokazateljima s tržišta. U kontekstu normalizacijske politike, Upravno vijeće će procijeniti opcije za nadoknadu viška likvidnosti, navodi se u priopćenju.

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde izjavila je da će se svakoga mjeseca na sastancima donositi odluke o daljnjem povećanju kamatnih stopa temeljem podataka.

"Fleksibilni smo po tome pitanju i nemamo unaprijed zadanu agendu djelovanja. Mnogo ste me pitali o odlukama za rujan, sve će ovisiti o podacima. Konačni cilj naše politike ostaje isti, postepeno podizati kamatne stope kako bismo neutralizirali učinke inflacije, to je ono što želimo postići. Ako me sada pitate koje su postavke neutralizacije, u ovom trenutku to ne znam", rekla je Lagarde istaknuvši da se u posljednjih nekoliko godina to promijenilo te da se uvjeti na tržištu mijenjaju iz tjedna u tjedan. "Prijeći ćemo taj most kad ga prijeđemo", zaključila je.

Bloomberg

Novi mehanizam

Uspostava instrumenta TPI je nužna za učinkovito provođenje monetarne transmisije, objasnili su iz ECB-a dodajući kako će taj instrument biti ključan da se monetarna politika glatko provede kroz sve članice eurozone. Jedinstvena monetarna politika je preduvjet da ECB osigura stabilnost cijena.

Lagarde je istaknula da je taj mehanizam ključan te da je 25 članova Upravnog vijeća dalo podršku tom alatu koji će omogućiti provođenje monetarne politike.

Instrument TPI će ECB-u biti "jedan od alata koji se može aktivirati za suočavanje s nepredviđenim poremećajima dinamike na tržištu koja bi mogla predstavljati ozbiljnu prijetnju monetarnoj transmisiji u euro području", objasnila je predsjednica ECB-a.

Neki dijelovi oko funkcioniranja tog instrumenta, koji je razvijen u rekordnom roku, ostat će neotkriveni javnosti. No, njegovo će aktiviranje biti moguće u bilo kojem trenutku i moći će se primijeniti brzo, naglasila je Lagarde.

Tijekom konferencije za novinare gdje je Lagarde davala izjavu i odgovarala na upite predstavnika medija, ECB je poslao posebno priopćenje o tom mehanizmu.

Tamo se između ostalog navodi da će, ispune li se kriteriji, Eurosustav "moći kupovati vrijednosne papire izdane na sekundarnom tržištu u jurisdikcijama gdje se pogoršavaju uvjeti financiranja koji se ne temelje na specifičnostima pojedine zemlje, kao način suprotstavljanja rizicima prijenosnog mehanizma u mjeri koja je potrebna. Opseg kupnje TPI ovisit će o težini rizika s kojima se suočava prijenos monetarne politike. Kupnje nisu ograničene ex ante."

Tako su u priopćenju iz ECB-a predstavili novi monetarni instrument koji bi trebao poslužiti uravnoteženju cijene duga zemalja članica eurozone.

Što se od tog instrumenta očekuje u četvrtak je za Bloomberg Adria Start govorio makroekonomist PBZ Croatia osiguranja Hrvoje Stojić.

Kamatne stope

Europska središnja banka određuje tri kamatne stope. Jedna je depozitna koja se obračunava na depozite koje banke drže kod ECB-a i ona se trenutno nalazi na razini od -0,5 posto. Druga je glavna kamatna stopa za refinanciranje po kojoj banke mogu posuditi novac od ECB-a na rok od tjedan dana. A ako im je novac potreban za prekonoćno financiranje mogu ga posuditi po tzv. graničnoj kamatnoj stopi. Glavna stopa za refinanciranje se trenutno nalazi na 0 posto, a granična na 0,25 posto.

Za tjedan dana, 27. srpnja, sukladno današnjoj odluci Upravnog vijeća ECB-a, na snagu će stupiti nove kamatne stope.

Bilo je i vrijeme

Djelovanje ECB-a dugo se iščekivalo. U ovoj je godini već osamdesetak središnjih banaka podiglo referentne kamatne stope. U tome su osobito revne bile američke Savezne rezerve koje su s dizanjem kamata krenule u ožujku, a u posljednjem takvom potezu su povisile stopu za čak 0,75 postotaka.

ECB je dugo oklijevala sa zaoštravanjem monetarne politike radi prijetnje koju geopolitička situacija u Europi, prvenstveno ruska invazija Ukrajine, predstavlja za ekonomski rast. Ovisnost Europe o ruskim energentima predstavlja rizik za gospodarstvo posebno ako Rusija odluči obustaviti isporuku pred zimu.

Stopa inflacije u eurozoni je u lipnju dosegnula 8,6 posto, pokazuju podaci Eurostata, a mnogi smatraju da još uvijek nije dosegnula svoj vrhunac.

Jedan od onih koji su upozoravali da ECB kasni s reakcijom bio je i vlasnik konzultantske tvrtke Senzal capital Rade Rakočević. On je u petak za Bloomberg Adria TV izjavio da ECB jako kasni s podizanjem kamatnih stopa te da će se problemi zakašnjele reakcije tek osjetiti na burzama i u gospodarstvu.

"Sve ovo što se sada radi je kao gašenje šumskog požara aparatom za gašenje požara. Sve to će dovesti do velikih poremećaja na burzi, privredi i nitko ne zna što se može očekivati", rekao je Rakočević.

Bez "značajnog učinka"

U iščekivanju odluke ECB-a povećanje kamatnih stopa komentirali su guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić i ministar financija Marko Primorac. Oboje su ustvrdili da se ne očekuje značajan učinak te odluke na hrvatske građane i poduzetnike.

Trenutak u kojem dolazi ta odluka ECB-a, odnosno poklapanje s ulaskom Hrvatske u eurozonu guverner je ocijenio pozitivnim. Budući da se bankama od prosinca smanjuje stopa obvezne pričuve te da im se ukida obveza vezana za minimalno potrebna devizna potraživanja, oslobodit će im se 34,2 milijarde kuna i pet milijardi eura, argumentirao je guverner na čemu temelji svoj pozitivan stav.

To će bankama smanjiti troškove financiranja, pa već i one najavljuju da, bez obzira i na trenutni porast Euribora, neće povećavati kamatne stope, istaknuo je Vujčić.

Hina

 

"No, ako se ciklus podizanja kamatnih stopa u eurozoni nastavi i u rujnu te listopadu, u jednom je trenutku moguće da se dogodi prelijevanje na varijabilni dio, kroz porast Euribora. Međutim, on opet neće biti značajan u smislu troška za građane", izjavio je Vujčić.

Prema simulacijama HNB-a, pri porastu referentne kamatne stope za jedan postotni bod, trošak stambenog kredita godišnje bi u prosjeku porastao oko 1.800 kuna a gotovinskog oko 400 kuna. Guverner je napomenuo i da kamatne stope poduzećima u Hrvatskoj i dalje padaju te da su na povijesno najnižim razinama, čemu doprinosi i činjenica ulaska u eurozonu.

"Da ne ulazimo sada u eurozonu, kamatne stope već bi sada bile znatno više", rekao je Vujčić, kao primjer navevši zemlje EU-a koje ne idu u eurozonu, poput Poljske, Mađarske, Češke i Rumunjske, gdje su kamatne stope "bitno više".

Ministar financija nadovezao se da je podizanje kamatnih stopa očekivano te nadodao da bi "kamatne stope bile još i veće" kada ne bismo bili u poodmakloj fazi uvođenja eura i kada ne bi imali povišenje kreditnog rejtinga agencija

Građanima i poduzetnicima poručio je da, ako je moguće, fiksiraju kamatne stope pri zaduživanju.

Čvrst borac

"Još prošle godine su financijska tržišta očekivala da će većinu ovog desetljeća kamatne stope biti negativne. To nam daje najbolji prikaz koliko je danas inflacija značajno drugačija od onoga što smo percipirali prošle godine. ECB danas želi poslati poruku da je ona čvrsti borac protiv visoke inflacije, ne fokusira se možda toliko na stabiliziranje financijskih tržišta, možda ćemo malo više o tim detaljima znati kroz par dana", komentirao je glavni analitičar Bloomberg Adrije Andrej Knez.

Istaknuo je da program koji bi trebao pomoći stabilizaciji tržištima kapitala podsjeća na ono što je Europska središnja banka radila prije desetak godina, a to su bile verbalne intervencije. Tada su iz ECB-a govorili da će napraviti sve što je potrebno kako bi stabilizirali financijska tržišta i omogućili, pogotovo periferiji eurozone da se stabilizira.

Lista kriterija koje zemlje eurozone moraju zadovoljiti da bi ušle u takav program je prilično "čvrsta", mnogo je diskrecije na Europskoj središnjoj banci. Možemo očekivati još nestabilnosti u idućim mjesecima koje će biti nepovoljne, između ostalog i za naše tržište, napomenuo je Knez.

U svojoj je analizi rekao da ECB ne očekuje recesiju ni tijekom ove, a ni tijekom iduće godine te da se između redaka može pročitati da bi u svom cilju povratka inflacije na razine koje su postavili kao svoj srednjoročni cilj ECB mogao iskoristiti slabljenje gospodarske aktivnosti. Nazvao je današnju odluku središnje banke čvrstim zaokretom politike, a budući da bi slabljenje eura bilo nepovoljno za kretanje inflacije u eurozoni, očekuje da će ECB provoditi mjere koje će pogodovati stabilnom euru.

 

--- Članku doprinio Karlo Vajdić