Prema prvoj procjeni Eurostata, objavljenoj u petak, inflacija u veljači u eurozoni usporila je na 2,6 posto na godišnjoj razini, što je smanjenje u odnosu na siječanjskih 2,8 posto, a najveću stopu inflacije imala je Hrvatska.
Na mjesečnoj razini procijenjeni je rast cijena bio 0,6 posto.
U Hrvatskoj je, prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, godišnja inflacija u veljači ostala na razini iz siječnja od 4,8 posto, i to je najviša stopa zabilježena u eurozoni u prošlom mjesecu. Na mjesečnoj su razini cijene više 0,3 posto.
Čitaj više
U siječnju godišnja inflacija u Hrvatskoj 4,8 posto
Prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, godišnja inflacija u siječnju iznosila je 4,1 posto.
22.02.2024
Nazire se kada bi europski bankari najranije mogli krenuti s rezanjem kamata
Primjeri iz prošlosti pokazuju da preranim spuštanjem kamatne stope mogu nastati veći problemi no ako se to učini sa zakašnjenjem.
15.02.2024
Vujčić najavljuje brže usporavanje inflacije, de Guindos ne bi brzao s rezanjem kamata
Europska središnja banka za odluke o kamatnoj stopi mora čekati podatke o kretanju plaća za prvo tromjesečje.
14.02.2024
Japunčić: Inflacija bi u drugoj polovici godine mogla doći pod kontrolu
Kompanije koje su dosad više troškove prebacivale na potrošače, sad više nemaju taj prostor.
07.02.2024
Prema nacionalnom indeksu potrošačkih cijena, kojeg je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), inflacija je u veljači iznosila 4,1 posto godišnje i 0,2 posto mjesečno.
U eurozoni najveću godišnju stopu inflacije, gledano po njezinim sastavnicama, imao je segment hrane, alkohola i duhana, i to četiri posto prema siječanjskih 5,6 posto. Slijede usluge s 3,9 posto nakon četiri posto u siječnju te industrijska dobra bez energije sa stopom od 1,6 posto nakon dva posto u siječnju. Kod energije cijene su u veljači godišnje bile niže 3,7 posto naspram 6,1 posto u siječnju.
Nakon Hrvatske u eurozoni najviše godišnje stope imale su Estonija s 4,4 posto te Austrija s 4,2 posto. Najmanje stope imale su Latvija od 0,7 posto i Italija od 0,9 posto.
U Hrvatskoj su, prema DZS-u, cijene usluga godišnje rasle 6,4 posto, hrane, pića i duhana 5,5 posto, industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije 2,5 posto te energije 0,4 posto.
Gledano mjesečno, najviše su rasle cijene energije stopom od 1,5 posto, nakon čega su usluge s 0,5 posto. Pale su cijene hrane, pića i duhana za 0,4 posto, a industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije za 0,2 posto.