Hrvatska narodna banka (HNB) trenutačno očekuje kako bi inflatorni pritisci mogli doseći vrhunac tijekom drugog tromjesečja te da bi se nakon toga počeli postupno smanjivati, ali pritom vidi i naznake mogućeg oživljavanja inflatornih pritisaka zbog prelijevanja visokih cijena energije i sirovina na cijene sve šireg skupa dobara.
Pritom navode da je mogućnost djelovanja HNB-a protiv inflacije u ovome trenutku dodatno ograničena procesom pristupanja eurozoni.
"Središnje banke u načelu ne djeluju ukoliko ocjenjuju da je rast inflacije uzrokovan privremenim uvezenim troškovnim pritiscima, nego tek ako se taj rast uvoznih cijena počne u znatnijoj mjeri prelijevati u rast cijena domaćih dobara i usluga i povećanje plaća te se počne ugrađivati u inflacijska očekivanja", kazali su iz HNB-a na upit o tome koje bi instrumente mogli upotrijebiti za suzbijanje rastuće inflacije.
Kako navode, u Hrvatskoj je dosad dominirala "uvezena" troškovna inflacija.
U ožujku je godišnja stopa inflacije iznosila 7,3 posto. Podaci za travanj bit će objavljeni 16. svibnja.
"Rast nominalnih plaća je i dalje umjeren, a realne plaće se smanjuju. Stoga, kao i zbog očekivane stabilizacije cijena sirovina i energenata, HNB trenutno očekuje da bi inflatorni pritisci mogli imati vrhunac tijekom drugog tromjesečja, te da bi se nakon toga postupno počeli smanjivati."
Ipak, napominju da su rizici za nastavak inflatornih pritisaka primjetni.
"Razmjerno niska razina nezaposlenosti jača problem nestašice radne snage, što bi moglo potaknuti izrazitiji rast plaća od očekivanog te utjecati na jačanje domaćih troškovnih pritisaka na inflaciju. Konačno, neizvjesnost u pogledu kretanja cijena hrane i energenata na svjetskim tržištima dodatno jača rizike vezane uz ostvarivanje trenutne projekcije inflacije. Ti su rizici uvelike povezani s tijekom ruske invazije na Ukrajinu, zbog čega je globalna neizvjesnost znatno porasla. Troškovni inflatorni pritisci iz vanjskog okružja mogli bi se povećati poglavito u slučaju nastavka rasta cijena energenata, premda cijene na terminskim tržištima upućuju na njihovo smanjenje prema kraju godine", kažu u HNB-u.
Ostali rizici koje navode uključuju moguće poremećaje u opskrbi prehrambenim sirovinama i umjetnim gnojivom iz Ukrajine i Rusije, dugotrajniji rast cijena poluproizvoda i gotovih proizvoda zbog privremene neusklađenosti ponude i potražnje na globalnoj razini, odnosno zastoja u opskrbnim lancima, te izraženije inflacijske pritiske iz vanjskog okružja u slučaju više inflacije od očekivane u najvažnijim hrvatskim vanjskotrgovinskim partnerima.
Plan pristupanja eurozoni početkom iduće godine bitno sužava HNB-ov manevarski prostor djelovanja na suzbijanje inflacije, tvrde u središnjoj banci.
"Unatoč svim navedenim rizicima za inflacijske izglede, mogućnosti djelovanja za HNB ovoj fazi pristupanja europodručju, tijekom koje sudjelujemo u Europskom tečajnom mehanizmu ERM-II, a vrlo skoro se očekuje i donošenje odluke o neopozivom tečaju konverzije hrvatske kune u euro, ograničene su i nešto više nego što je to inače slučaj za malo, financijski dobro integrirano i visoko euroizirano gospodarstvo na periferiji europodručja", navodi se u odgovoru upućenom iz HNB-a.
Očekuju i kako bi postupna normalizacija monetarne politike u eurozoni, čiji se početak očekuje u drugoj polovici godine, trebala povoljno djelovati na inflatorne pritiske u Hrvatskoj jer su oni "vrlo dobro usklađeni s kretanjem inflacije na razini prosjeka eurozone".
.webp){kind=icon}
