Premda ekonomski stručnjaci smatraju da bi gospodarski rast u Hrvatskoj ove godine mogao iznositi između 2,0 i 2,5 posto, istodobno procjenjuju da je mogućnost za recesiju na kraju godine veća od 30 posto.
Takav je barem rezultat kvartalnog istraživanja kojeg provodi njemački Ifo institut iz Münchena u suradnji s Institutom za švicarsku ekonomsku politiku pri sveučilištu u Luzernu.
U anketi, provedenoj od 7. do 21. prosinca prošle godine, sudjelovao je 1.431 ekonomski stručnjak iz 124 zemlje.
Za Hrvatsku je interesantno i da sve zemlje u njezinoj neposrednoj blizini imaju niže izglede za recesiju, osim Bosne i Hercegovina gdje je ta brojka na 60 posto. U Sjevernoj Makedoniji je tek osam posto, a kod najvećeg broja zemalja u okružju recesijski se izgledi svode na raspon od 20 do 30 posto.
Stručnjaci iz Europe su među najvjerojatnijim razlozima za potencijalnu recesiju navodili geopolitičke tenzije i cijene energije. Recesijom se obično smatraju dva uzastopna tromjesečja s kvartalnim padom ekonomske aktivnosti što znači da se Hrvatskoj predviđa snažniji rast početkom godine te oštrije usporavanje prema kraju.
U Europi nešto veće izglede za recesiju na kraju 2024. imaju zemlje na sjeveru, i to u rasponu od 30 do 40 posto. U Njemačkoj, Nizozemskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu je ta brojka na 38 posto.
Kako idemo prema jugu stručnjaci u tim zemljama su očito manje zabrinuti, pa za Italiju drže da ima 27 posto recesijske vjerojatnosti, za Francusku 23 posto te za Španjolsku 22 posto.
Za SAD brojka iznosi 26 posto.
Kad je riječ o očekivanjima rasta za ovu godinu tu Hrvatska kotira solidno s obzirom da je za najveći dio Europe ta brojka između nula i jedan posto.
U Njemačkoj se, recimo, očekuje rast od tek 0,6 posto s postupnim ubrzanjem do 1,5 posto u 2027. godini.