Europska unija (EU) procjenjuje da će morati uhvatiti emisije ugljičnog dioksida jednake onima koje zajedno ispuštaju Poljska i Danska kako bi ostvarila zacrtane klimatske ciljeve.
Do 2050. godine bit će potrebno uhvatiti 450 milijuna tona ugljičnog dioksida godišnje, navodi se u nacrtu plana kojega priprema Europska komisija (EK). Za usporedbu, globalni kapacitet hvatanja i skladištenja ugljika u 2022. godini iznosio je tek 50 milijuna tona.
Zelena tranzicija će zahvatiti svaki dio ekonomije zahtijevajući održiviji stil života potrošača i veće napore poslovnog sektora te poljoprivrede. Kako bi se do 2050. ostvarila klimatska neutralnost neto emisije bi morale pasti za barem 90 posto do 2040. godine s razine kakva je bila 1990. godine, navodi u preporukama savjetodavno tijelo znanstvenika.
Čitaj više
Ušteda energije sve privlačnija niša za velike ulagače
Donedavno je, zbog električnih vozila, napredak u energetskoj učinkovitosti bio ozbiljnije vidljiv tek u sektoru transporta.
06.01.2024
Ova godina rekordna po ispuštanju ugljičnog dioksida, klimatski ciljevi sve dalje
Svijet je na putu da prekorači emisije stakleničkih plinova koje su zadane da bi se ograničio rast globalnog zagrijavanja na 1,5 stupanj Celzija.
05.12.2023
Tržište kompenzacija sve problematičnije za postizanje ugljične neutralnosti
Prošle je godine najsnažniji rast kupnje ugljičnih kredita bio u njenu najproblematičnijem segmentu, kompenzacijama temeljenim na projektima obnovljivih izvora.
27.11.2023
EU počeo oporezivati ugljik iz uvoza, Amerikanci i Kinezi negoduju
CBAM startno cilja proizvodnju čelika, aluminija, cementa, umjetnih gnojiva, vodika i električne energije, što su sve robe sa snažnim uplivom ugljika.
02.10.2023
"Postizanje klimatske neutralnosti do 2050. zahtjeva uklanjanje ugljika kako bi se kompenzirale rezidualne emisije sektora poput industrije čelika, cementa ili petrokemijskih proizvoda. Nakon 2050. bi emisije morale biti negativne", navodi EK.
Dokument EK-a trebao bi biti objavljen 6. veljače. Dotad može još doživjeti neke promjene, a EK nema praksu komentiranja nacrta planova.
Energetski sektor bi trebao godišnje do 2050. godine hvatati 100 milijuna tona ugljičnog dioksida. Osim toga trebalo bi izravno iz atmosfere uhvatiti 100 do 200 milijuna tona godišnje za potrebe takozvanih kompenzacijskih potvrda za uklanjanje ugljika i dobivanje klimatski neutralnog ugljika za različite svrhe.
Prema Europskoj agenciji za okoliš, u 2021. godini emisije stakleničkih plinova iznosile su 3,47 milijardi tona. Njemačka je tu imala najveći doprinos sa 750,4 milijuna tona, dok je Poljska izbacila 400 milijuna tona te Danska 43,9 milijuna tona.
Prema EK, upravljanje ugljikom u idućim desetljećima imat će tri smjera: uklanjanje iz atmosfere, hvatanje za skladištenje i hvatanje za korištenje u sintetičkim proizvodima ili gorivima. Kako bi se u tom kontekstu stvorilo jedinstveno tržište EK želi postaviti ambicioznije i koordiniranije politike na nacionalnim razinama te strateško infrastrukturno planiranje na razini EU-a.
EK navodi da su tehnološka rješenja dostupna, no moraju biti raspoređena u širokom opsegu.
"Teoretske mogućnosti geološkog skladištenja su postavljene u mnogim zemljama članicama, ali sada te lokacije moraju biti pretvorene u pouzdane skladišne kapacitete. To ne zahtjeva samo investicije, već i široko javno razumijevanje da skladištenje ugljičnog dioksida pod zemljom može biti pouzdano klimatsko rješenje i profitabilan posao. Sve ovo zahtjeva i postavljanje odgovarajuće transportne infrastrukture", poručuje EK.
.webp){kind=icon}
