.webp){kind=icon}
Dok se slavi dvadeseti rođendan zajedničke valute eurozone, slavljenik se ponaša problematično i vrijednost mu pada. Politička kriza u Italiji došla je kao nepozvani gost na proslavu i prijeti napraviti još veći nered na toj rođendanskoj proslavi.
Zaduženost trećeg najvećeg gospodarstva eurozone mogla bi postati problem svih članica. To je postalo još jasnije u četvrtak kada je u javnost izašla informacija da talijanski Pokret 5 zvjezdica neće dati povjerenje vladi Marija Draghija.
U večernjim je satima srijede Giuseppe Conte izjavio kako će njegov Pokret 5 zvjezdica, druga najveća stranka u Draghijevoj koaliciji, bojkotirati izglasavanje povjerenja premijeru koje je vlada sazvala zbog paketa pomoći. Učine li to, talijanski premijer vjerojatno će, kako je već i sam dao naznake, odstupiti, što bi na tržištu moglo izazvati previranja.
Čitaj više
Središnje banke dižu kamatne stope, strah od recesije raste
U SAD-u je izvještaj o oštroj inflaciji doveo do oklada da će Fed podići referentnu kamtnu stopu za cijeli bod kasnije ovog mjeseca.
14.07.2022
Draghijev savjetnik: ECB griješi dizanjem kamatne stope
Savjetnik talijanskog premijera i negdašnjeg predsjednika Europske središnje banke Marija Draghija smatra kako dizanje kamatne stope nije dobar put.
15.06.2022
EU očekuje slabiji oporavak, smanjio prognoze BDP-a za eurozonu
Europska komisija smanjila je ove godine prognozu BDP-a na 2,6 posto zbog rastućih cijena, očekivanog pada potražnje i opasnosti od nestašica energije.
14.07.2022
Inflacija u SAD-u porasla na 9,1 posto, opet iznad prognoza
CPI je uslijed rasta cijena goriva, stanovanja i prehrane porastao za 1,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, najviše od 2005. godine.
13.07.2022
Talijanske obveznice pale su odmah na otvaranju burze, prinosi desetogodišnjih obveznica porasli su za osam baznih bodova, na 3,22 posto i povećali njihovu premiju u odnosu na njemačke konkurente, glavno mjerilo rizika u regiji, na 208 baznih bodova, najvišu vrijednost u četiri tjedna.
Politički prevrat dolazi u trenutku kada Europu nagriza energetska kriza te se iščekuje odluka o isporuci ruskog plina o kojem je europska industrija uvelike ovisna. To je sve utjecalo i na pad vrijednosti eura i do pariteta s dolarom prvi put od 2002. godine.
Draghijeva bi ostavka predsjednicu Europske središnje banke Christine Lagarde prisilila osmisliti neko kratkoročno rješenje i posvetiti se političkim odlukama koje bi popravile nedostatke u eurozoni. Trebat će se nekako iskopati iz te krize, valutna zajednica opstala je i kada se, doduše, puno manja Grčka našla u problemima.
Bloomberg je zbog spore reakcije ECB-a te rasta kamatnih stopa većeg nego ga talijanske javne financije mogu podnijeti predvidio političku krizu u Italiji. Dokazi talijanske ranjivosti došli su na vidjelo prošlog mjeseca kada su izgledi za poskupljenje zaduživanja prinose na desetogodišnji dug podigli za četiri posto, i to prvi put od 2014. godine. Prinosi su otada zbog ECB-ova obećanja opreznog pooštravanja monetarne politike, pogotovo s obzirom na pad vrijednosti eura, pali.
"To uopće neće biti lako. Europskoj središnjoj banci sada je teže nego ikada prije", komentirao je Charles Goodhart, nekadašnji donositelj odluka u Bank of Englandu koji je upozoravao na opasnosti zajedničke valute prije nego što je nastao euro.
ECB tek treba početi dizati kamatne stope, dok Fed i druge središnje banke to već čine. Opravdanje za odgođeno djelovanje je što je inflacija u eurozoni uglavnom uvezena, a potražnja na domaćem terenu stabilna. No što ako pod pritiskom cijena padne?
"Plaće u Europi ubrzano rastu. To će otežati obuzdavanje inflacije", rekao je Arend Kapteyn, voditelj globalnih ekonomskih istraživanja u UBS Groupu za Bloomberg TV.
Većina analitičara trenutačno ne očekuje porast depozita ECB-a viši od 1,5 posto.
Kad bi se to dogodilo, srednjoročne projekcije bile bi još složenije, primjerice rastući troškovi deglobalizacije i zelene tranzicije mogli bi dodatno raspirivati inflaciju. To bi zahtijevalo još oštrije reakcije središnjih banaka.
Dogodi li se da ECB mora agresivnije podizati kamatne stope, troškovi zaduživanja u Italiji mogli bi postati neodrživi. Čak i rastom od tri posto, talijanski dug mogao bi eksplodirati.
Paul De Grauwe, ekonomist koji je skoro postao član Uprave ESB-a, uvjeren je da središnja banka neće dopustiti da do toga dođe.
"Nastane li u nekom trenutku dilema oko toga treba li se nastaviti boriti s inflacijom ili zadržati stabilnost u eurozoni, ECB bi se opredijelio za stabilnost", smatra De Grauwe.
Italija je, s druge strane, uvijek na rubu političke krize. Dosad je od ulaska u eurozonu ta zemlja promijenila 14 vlada i 10 premijera.
Draghi je uspijevao nekako održati oporavak zemlje unatoč ogromnom dugu. Njegov novi paket pomoći gospodarstvu i građanima koalicija ne odobrava, a Draghi je već najavio odlazak ako ga partneri ne podrže. No uvijek postoji mogućnost da ga predsjednik Sergio Mattarella zamoli da ostane te da premijer na to pristane.
Populistički potezi i politička raslojenost mogli bi Italiju pogurati u veliku krizu te ugroziti suradnju s institucijama EU-a, što bi ECB-u onemogućilo djelovanje, ističu analitičari Bloomberga.
