Gotovo pet mjeseci nakon što je ruska invazija na Ukrajinu izazvala globalnu energetsku krizu, Italija napreduje u smanjenju svoje ovisnosti o Moskvi.
Zemlja je svoju ovisnost o uvozu ruskog plina smanjila na 25 posto, s oko 40 posto početkom godine. Nasuprot tome, Njemačka, najveća europska ekonomija, još uvijek otprilike 35 posto svojih potreba za plinom uvozi iz Rusije.
Diljem Europske unije vlade žure napuniti skladišta plina i razmatraju alternativne izvore energije, čak i uz potencijalnu štetu za okoliš. Rusija je Italiji, koja je usred klimatske krize, već ograničila isporuke, a dužnosnici se u Rimu pripremaju za daljnje rezove.
Sljedeći tjedan premijer Mario Draghi drugi put ove godine odlazi u Alžir, trenutno najveći izvoznik plina Italiji, kako bi razgovarao o jačanju veza između dviju zemalja.
Ruski je Gazprom zbog spora oko plaćanja ranije ove godine zaustavio isporuke u neke zemlje EU-a. Njemačka je vlada sad zabrinuta da se tokovi niti neće u potpunosti nastaviti nakon što sljedeći tjedan završi planirano održavanje plinovoda Sjeverni tok 1.
"Italija može proći bolje od Njemačke koja se oslanja samo na ruski uvoz", rekla je Annalisa Perteghella, viša savjetnica za politiku za energiju i klimu u think tanku Ecco. "Rusija će vjerojatno nastaviti sa strategijom stop-go za podizanje cijena plina."
Dužnosnici u Italiji sada rade na preživljavanju iduće zime bez racionalizacije plina domaćinstvima i poduzećima, čak i ako Rusija potpuno obustavi opskrbu.
Glasnogovornik vlade u Rimu odbio je komentirati.
Europska kriza
Trenutna energetska kriza najgora je u Europi. Kontinent se već prije rata u Ukrajini suočavao s malim zalihama plina, a toplinski val sada preplavljuje dijelove regije, opterećujući električne mreže i ugrožavajući planove energetske sigurnosti.
Cilj EU-a je do početka studenog skladišta plina popuniti najmanje 80 posto, pe građane poziva na štednju energije kako bi se izbjeglo smanjenje industrijske potrošnje energije tijekom zime. Talijanska su skladišta trenutno oko 60 posto popunjena.
Neke zemlje, uključujući Njemačku i Italiju, također razmatraju ponovno uključivanje elektrana na ugljen radi ublažavanja krize u opskrbi, unatoč dugoročnim klimatskim ciljevima regije.
Kako bi postupno diverzificirala opskrbu izvan Rusije, talijanska je vlada zajedno s državnom kompanijom Eni SpA sa sjevernoafričkim zemljama dogovorila poslove za povećanje uvoza plina.
Talijanska kompanija za plinsku mrežu Snam SpA također je kupila dva plutajuća skladišta za replinofikaciju kako bi u sljedeće dvije godine dopunila kapacitete za ukapljeni prirodni plin, iako je jedno postrojenje naišlo na protivljenje javnosti u industrijskom gradu Piombinu.
Tokovi plina iz Alžira više su nego dvostruko veći od onih koji dolaze iz Rusije, prema podacima Snama u utorak.
Ne isključuju racionalizaciju
"Italija je zbog diverzifikacije opskrbe dobro pozicionirana", rekla je Perteghella. "No ako se skladišta ne mogu napuniti na vrijeme, bit će potrebna racionalizacija, pa bi dobrovoljne promjene ponašanja trebale početi čim prije moguće''.
Gazpromove su isporuke Italiji od sredine lipnja ograničene, a Eni je ranije ovaj tjedan rekao kako ruska kompanija isporuke planira dodatno smanjiti za oko trećinu. Guverner Banke Italije Ignazio Visco upozorio je na recesiju ako Moskva u potpunosti zaustavi tokove.
Vlada u Rimu već je dodijelila oko 33 milijarde eura za zaštitu domaćinstava i kompanija od većih računa za energiju, a radi i na zasebnom paketu pomoći vrijednom čak osam milijardi eura, tvrde izvori.
S obzirom na to da se nekoliko faktora u energetskom scenariju sljedeće zime još uvijek mijenja, dužnosnici rade na planu za nepredviđene situacije koji bi mogao uključivati racionalizaciju energije, iako je provođenje toga nevjerojatno, tvrde izvori.
Ključni će faktor biti zimske temperature.
"Ako usred zime Rusija iznenada prekine opskrbu Italije, racionalizacija se neće moći izbjeći", rekla je Simona Benedettini, nezavisna savjetnica za energetiku sa sjedištem u Rimu.