Monetarna politika pokazuje zube, ECB neće povećavati kamate

Nakon posljednjeg podizanja od 25 baznih bodova, više ne očekujemo podizanje kamatne stope Europske središnje banke (ECB) na sjednici u četvrtak.

Djelovanje restriktivne monetarne politike uz pomoć raznih geopolitičkih problema vidljivo je na više strana. Ukupna i temeljna inflacija konačno su usporile rast, sentiment u proizvodnom i uslužnom sektoru u slobodnom je padu, poslovne banke su dodatno pooštrile kreditne uvjete, a poduzeća i građani usporili s novim zaduživanjima.

Ukupna i temeljna inflacija u eurozoni usporile su rast na razinu ispod pet posto gledajući godišnju promjenu, dok je usporavanje rasta vidljivo čak i kod vrlo uporne kategorije hrane i pića. Indikatori raspoloženja menadžera proizvodnog i uslužnog sektora dodatno su zaronili u kontrakcijsko područje, posebice u glavnim ekonomijama eurozone – Njemačkoj i Francuskoj. Prema posljednjoj ECB-ovoj anketi, banke su dodatno pooštrile kreditne uvjete u svim vrstama kredita te najavile kako će doći do dodatnog pooštrenja uvjeta u četvrtom tromjesečju uz potporu daljnjeg istiskivanja viškova likvidnosti.

ECB ne reinvestira obveznice na dospijeću kao što su i najavili ranije, no još je bilanca vrlo velika u odnosu na pretpandemijske razinu. Jedan od programa koji se i dalje reinvestira i nije u skladu s politikom kamatne stope program je kupovanja državnih obveznica osmišljen tijekom pandemije (PEPP). Njegov rok trajanja predviđen je do kraja 2024. godine, no ako ECB želi jače smanjiti bilancu i uskladiti taj krak monetarne politike s politikom više kamatne stope duže vrijeme, tada je moguće da prestanak reinvestiranja PEPP obveznica krene i ranije.

Doduše postoji i druga strana novčića, jače monetarno istiskivanje zasigurno bi utjecalo na širenje spreadova manje otpornih zemalja poput Italije, Portugala i Grčke. Najbolji primjer je Italija čiji se spread širi iznad 200 baznih bodova uslijed dogovora o proračunu za sljedeću godinu, ali i trenutačne lošije fiskalne discipline.

Monetarna politika pokazuje zube, tržište rada zasad odolijeva, ali sa spomenutim padom kreditne aktivnosti, kao i lošim očekivanjima kompanija, i tržište rada će u narednim mjesecima biti pod pritiskom. ECB može i pojačati restriktivnost monetarne politike, no mora pažljivo žonglirati kako spomenute zemlje s visokim potrebama refinanciranja javnog duga ne bi gurnula u još veća izdvajanja za kamate, što bi zasigurno vodilo u jači pad tih gospodarstava.