Inflacija se vraća, a puške središnjih bankara prazne su

Zbog carina Donalda Trumpa povratak inflacije više nije upitan, a najvažnije pitanje je kako će središnje banke reagirati. Posebno jer izvor inflacije neće biti pregrijana potražnja, koja se obično regulira restriktivnom monetarnom politikom, već egzogeni faktori.

Središnje banke već se neko vrijeme nalaze u fazi normalizacije. Nakon intenzivnog ciklusa zaoštravanja monetarne politike, činilo se da su na dobrom putu. Stope inflacije počele su se smirivati, približavajući se željenim razinama, što je olakšalo donošenje odluka monetarnim vlastima.

Međutim, nakon što je američka administracija najavila uvođenje carina u stilu "kad je bal, nek' je maskenbal", globalno gospodarstvo doživjelo je šok – kako u prenesenom tako i u doslovnom smislu, sudeći prema reakcijama financijskih tržišta početkom travnja.

Uvođenje carina neminovno će stvoriti pritisak na cijene, a intenzitet tog pritiska ovisit će o pojedinim industrijama i protumjerama koje će biti uvedene. Iako se inflacija najčešće promatra iz perspektive krajnjeg potrošača, kod uvođenja carina važno je naglasiti da trošak u potpunosti pada na proizvođače i posrednike, koji će se suočiti s većim rashodima (budući da carinu treba platiti).

To će, u mnogim granama gospodarstva, rezultirati padom potražnje – posebice u cikličnim sektorima i onima koji ovise o diskrecijskoj potrošnji, koja je osjetljivija na promjene cijena.

Tržišta iščekuju poteze središnjih bankara

Tržišta jasno izražavaju svoja očekivanja u vezi sa središnjim bankama – žele da reagiraju i ublaže nadolazeće izazove za gospodarstvo. Što se tiče američkog Feda, tržišta su neposredno prije travanjskog paketa carina očekivala tri smanjenja kamatne stope te terminalnu stopu od oko 3,6 posto do kraja 2025. godine.

Pod pretpostavkom da se stope smanjuju u koracima od 25 baznih bodova, gornja granica raspona terminalne stope iznosila bi 3,75 posto. Samo tjedan dana kasnije, tržišta očekuju još jedno dodatno smanjenje kamatne stope od Feda.

Ako promotrimo nadolazeću sjednicu Feda, koja će se održati u svibnju 2025. godine i na kojoj će biti odlučeno o razini kamatnih stopa, vidljivo je da tržišta sada očekuju bržu reakciju Feda, za razliku od prethodnih očekivanja o zadržavanju statusa quo.

Vjerojatnost da Fed smanji kamatnu stopu za 25 baznih bodova na predstojećoj sjednici porasla je s 18,7 posto krajem ožujka na čak 36,8 posto tjedan dana kasnije.

U Fedu i ECB-u zasad suzdržani

Unatoč tim očekivanjima, čelništvo Feda zasad ostaje suzdržano. Prema izjavama predsjednika Jeromea Powella, američka središnja banka pričekat će jasnije dokaze o stvarnim učincima carina te neće žuriti s odlukama – iako je istog dana bio izravno kritiziran od predsjednika Trumpa, koji ga je optužio za kašnjenje u donošenju odluka i pozvao na hitno smanjenje kamatnih stopa.

Čelnik Feda Jerome Powell | Bloomberg

Što se tiče Europske središnje banke (ECB), dugoročna očekivanja ostaju nejasna, ali postoji određena izvjesnost u vezi s travanjskom sjednicom. Do kraja godine tržišta očekuju još tri smanjenja kamatne stope po 25 baznih bodova, što bi kamatnu stopu na depozitne olakšice dovelo na razinu od 1,75 posto.

Samo tjedan dana ranije, tržišta su predviđala dva smanjenja i krajnju stopu od dva posto do kraja 2025. godine. Vjerojatnost da ECB smanji kamatne stope na travanjskoj sjednici porasla je sa 73,1 posto krajem ožujka na 88,9 posto početkom drugog tjedna travnja.

Što kažu analitičari?

Očekujemo oprezno postupanje središnjih banaka tijekom 2025. godine te smatramo da će prevladavati pristup "pričekajmo i vidimo što će se dogoditi", umjesto donošenja odluka koje bi, unatoč najboljoj namjeri, mogle imati negativne posljedice ako budu loše tempirane.

Smatramo da bi poticaji u obliku smanjenja kamatnih stopa trenutno imali vrlo ograničen učinak, osobito u usporedbi s efektima carina, zbog čega je strpljenje razumnija opcija za središnje banke. Posebno ako u koktel neizvjesnosti dodamo i nedavni nagli pad cijena sirovina i energenata, što će dodatno djelovati deflatorno.

Od ECB-a očekujemo još dva smanjenja kamatnih stopa do kraja godine, čime bi krajnja stopa iznosila dva posto, dok od Feda očekujemo dva do tri rezanja do kraja 2025. godine.

Rizici koje prepoznajemo odnose se na mogućnost povećane restriktivnosti, osobito kako inflatorni pritisci budu rasli uslijed učinaka carina.

Najviše opreza očekujemo upravo od Powella, kojemu se sada pruža prilika da dokaže neovisnost monetarne politike i da njezin daljnji smjer kalibrira nepristrano i promišljeno.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar