.webp){kind=icon}
U drugom tromjesečju ove godine, sezonski prilagođen opći proračunski deficit u eurozoni iznosio je 3,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u čitavoj Europskoj uniji (EU) bio na razini od 3,2 posto BDP-a, objavio je u ponedjeljak Eurostat.
To znači da je u odnosu na prvi kvartal proračunski deficit u eurozoni ostao nepromijenjen, dok je u EU-u blago pogoršan s 3,1 posto.
Veliki utjecaj na proračun i dalje imaju mjere vlada za ublažavanje visokih cijena energije, ističe Eurostat. Većina zemalja EU-a nastavila je bilježiti proračunski manjak tijekom ove godine.
Čitaj više
Agencija Fitch potvrdila hrvatski kreditni rejting i poboljšala izglede
Hrvatska ima drugi najbolji kumulativni rast u Europskoj uniji (EU) od pandemijskog šoka.
07.10.2023
Hrvatska bi se u idućih godinu dana mogla dokopati kreditnog rejtinga A-
Hrvatska ima povoljnu fiskalnu poziciju uz snažan pad udjela javnog duga u BDP-u u zadnje dvije godine.
09.10.2023
HNB: Javni dug bi u 2027. godini mogao pasti na gotovo 60% BDP-a
Središnja banka analizirala održivost javnog duga, a njeni stručnjaci pišu da rizici zasad "nisu izraženi".
16.08.2023
Hrvatski javni dug osjetno ispod prosjeka eurozone
Najmanju razinu javnog duga u EU-u ima Estonija, tek 17,2 posto BDP-a.
21.07.2023
U drugom tromjesečju ukupni proračunski prihodi u eurozoni iznosili su 46,1 posto BDP-a, što je pad u odnosu na 46,3 posto u prvom kvartalu. Razlog je pretežito u rastu BDP-a. Ukupna državna potrošnja u eurozoni u drugom kvartalu je bila 49,4 posto BDP-a, što je također blago niže od 49,5 posto u prethodnom tromjesečju.
Na razini cijelog EU-a, prihodi su ostali kvartalno stabilni na 45,6 posto BDP-a, a rashodi su porasli na 48,9 s 48,7 posto BDP-a.
Eurostat je objavio nove podatke za prošlu godinu, prema kojima je opći deficit u eurozoni (tada s 19 članica) pao u odnosu na 2021. godinu, i to s 5,2 posto na 3,6 posto BDP-a. U EU-u je taj pad bio s 4,7 posto na 3,3 posto BDP-a.
Udio javnog duga u BDP-u
Također je pao udio javnog duga u BDP-u, i to u eurozoni s 94,8 posto u 2021. na 91 posto na kraju 2022. te u EU-u s 87,4 na 83,5 posto.
Prošle su godine 22 članice EU-a imale proračunski deficit, a najviše Italija (osam posto BDP-a) i Rumunjska (6,3 posto). Dvanaest je država članica imalo deficit veći od tri posto BDP-a, a pet je država imalo višak. Najveći suficit zabilježila je Danska (3,3 posto BDP-a).
Na kraju prošle godine, najnižu razinu javnog duga imale su Estonija (18,5 posto BDP-a) i Bugarska (22,6 posto). Trinaest država imalo je javni dug iznad razine od 60 posto BDP-a s najvećim brojkama u Grčkoj (172,6 posto) i Italiji (141,7 posto).
Javni dug u eurozoni nastavio je padati i ove godine, pa je na kraju drugog kvartala došao na 90,3 posto BDP-a. Slično se dogodilo i u čitavom EU-u gdje je došao na 83,1 posto.
Grčki je javni dug u međuvremenu pao na 166,5 posto BDP-a, ali je talijanski porastao na 142,4 posto.
U Hrvatskoj je na kraju drugog kvartala javni dug iznosio 66,5 posto BDP-a što je sniženje prema 69,1 posto na kraju prethodnog tromjesečja.
