Hrvatska i Srbija mogu se nadati povećanju kreditnog rejtinga u idućih 12 mjeseci, no ostale zemlje Adria regije će na to morati pričekati, ocjenjuju analitičari Bloomberg Adrije.
Cijelu analizu možete pročitati OVDJE.
"Očekujemo da kreditne agencije podignu kreditni rejting Hrvatske i Srbije za jednu razinu u sljedećih 12 mjeseci, dok će se ostale zemlje Adria regije zadržati na trenutačnoj. Viši kreditni rejting vodi do povoljnijih uvjeta zaduživanja, a to se onda prelijeva na uvjete na domaćem financijskom tržištu. To je za Hrvatsku, međutim, već u dobroj mjeri uračunato", navodi se u analizi.
Kako ističu, Hrvatska ima povoljnu fiskalnu poziciju koju obilježava bitan pad udjela javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) od 18,6 postotnih bodova u zadnje dvije godine, proračunski višak u prošloj godini od 0,4 posto BDP-a te neto izravna strana ulaganja od 5,2 posto BDP-a.
Ocjene kreditnog rejtinga temelje se na pet faktora, a to su institucionalni, ekonomski, vanjski, fiskalni i monetarni. U obzir se uzima kombinacija kvalitativnih i kvantitativnih elemenata, trenutačna situacija i projekcija budućih kretanja.
Tako su glavni faktori koji mogu dovesti do promjene rejtinga u zemljama Adria regije, ali i pet zemalja Središnje Europe (Slovačka, Češka, Poljska, Rumunjska i Mađarska), udio javnog duga u BDP-u, proračunski deficit, rast BDP-a po glavi stanovnika, neto izravna strana ulaganja kao dio BDP-a, deficit tekućeg računa platne bilance te kamatni troškovi kao postotak prihoda državnog proračuna.
Slovenija i Hrvatska jedine u Adria regiji imaju investicijski rejting, a kod ostalih je riječ o takozvanoj špekulativnoj razini koja se u investicijskoj terminologiji obično nazove engleskim izrazom za smeće, junk.
Analiza obuhvaća usporedbu kreditnog rejtinga koji daju tri ugledne agencije Standard&Poor's, Moody's i Fitch, odnosno za objašnjenje kako tržište kapitala vidi trenutačne prinose i rejting uzeo se primjer aktivne petogodišnje državne obveznice.
Trenutačni kreditni rejting zemalja Adria regije
"Postoji snažna, 90-postotna korelacija između toga kako investitori procjenjuju državni dug i odgovarajućeg kreditnog rejtinga za istu vrstu obveznica. Ipak, čini se da investitori smatraju kako je Hrvatska od rejting agencija podcijenjena za jednu do dvije stepenice, slično kao Poljska. Kod Srbije vidimo precijenjenost, no to može odražavati slabu likvidnost srbijanskih obveznica", navode analitičari Bloomberg Adrije.
Pritom napominju da Srbija ima najbolju poziciju u regiji kad je riječ o izravnim stranim investicijama koje su na razini 7,5 posto BDP-a, a to pomaže otvaranju radnih mjesta, dizanju realnih plaća i konvergenciji prema Europskoj uniji (EU).
Za Sloveniju se očekuje da zadrži sadašnji rejting kao najrazvijenija država u Adria regiji budući da ima BDP po glavni stanovnika od 92 posto prosjeka EU-a.
Sjeverna Makedonija bi za dizanje rejtinga morala početi smanjivati razinu javnog duga i proračunski manjak, posebice smanjivanjem izdvajanja za plaće u javnom sektoru, a važno bi bilo i raditi na smanjenju razine korupcije.
Bosni i Hercegovini je kreditni rejting u kolovozu podignut zbog otpornosti gospodarstva i niske zaduženosti koja je tek na 29 posto BDP-a. No za nešto bi bolje trebala ojačati institucionalni okvir i također smanjiti razinu korupcije. Otvaranje poglavlja u pregovorima oko članstva u EU-u bio bi nedvojbeni dodatni pozitivni signal za investitore.
.webp){kind=icon}
