Europska središnja banka (ECB) polako osvješćuje važnost jednog od čimbenika inflacije koji se pokazao mnogo opasnijim od spirale plaća i cijena koja joj je dosad bila glavna briga.
Članovi uprave ECB-a u zadnje vrijeme sve češće apostrofiraju visoke profite kompanija koji, prema riječima predsjednice ECB-a Christine Lagarde, guraju plaće i cijene prema gore.
Tzv. inflacija pohlepe (greedflation) otežava napore da se obuzda rast potrošačkih cijena, što znači da će ECB možda morati dodatno postrožiti monetarnu politiku kako bi došao do svog cilja od dva posto – baš u trenutku kada dužnosnici ističu da se nazire kraj najagresivnijeg ciklusa povećanja kamatnih stopa.
Čitaj više
Globalni rast iduće godine usporava, osobito u Europskoj uniji
Globalni rast iduće godine usporava, osobito u Europskoj uniji, rekao je Peter Sanfey, zamjenik direktora za strategiju i politiku dijaloga EBRD-a.
25.04.2023
Lane: Kako stvari stoje, novo podizanje kamata ECB-a sve je izglednije
Ekonomski pokazatelji indiciraju da bi ECB trebao ponovno povećati kamatne stope na sljedećem sastanku, 4. svibnja.
25.04.2023
Cijene hrane ostaju visoke, popuštanje rasta cijena tek krajem godine
Pad cijena sirovina nije pomogao u ublažavanju pritiska na cijene hrane u Europi.
24.04.2023
U ožujku godišnja stopa inflacije u eurozoni usporila na 6,9 posto
Podaci o godišnjoj inflaciji u eurozoni za ožujak potvrdili prvu procjenu Eurostata.
19.04.2023
"Postoje jasni rizici da će pad inflacije biti sporiji nego što se ranije predviđalo zbog rastućih korporativnih marži", rekao je Piet Christiansen, glavni strateg Danske Banka u Kopenhagenu.
To je zato što su tvrtke sklonije bržem podizanju cijena kako bi nadoknadile veće ulazne troškove nego što ih smanjuju kada im troškovi padnu, što im omogućuje da duže drže veće marže, pojasnio je.
"ECB-u je vrlo teško odgovoriti na ovu dinamiku", rekao je Christiansen.
Depositphotos
Iako rast marži ove godine neće biti tako brz kao što je bio 2022. godine, "bilo kakav sukob između plaća, dobiti kompanija i javnog sektora bio bi izuzetno štetan za budućnost i mogao bi izazvati našu monetarnu reakciju", rekao je potpredsjednik ECB-a Luis de Guindos u srijedu.
Korporativni profiti su već neko vrijeme veći pokretač porasta cijena od troškova rada – od početka 2021. godine, prema Maevi Cousin iz Bloomberg Economicsa. Izračunala je da su rastuće zarade tvrtki generirale više od dvije trećine inflacije na kraju prošle godine.
Ekonomisti već duže vremena prozivaju ECB zbog tromog djelovanja na rast cijena poslije lockdowna, a rast korporativnih profita ih je počeo brinuti tek posljednjih par mjeseci.
"Mnoge su tvrtke uspjele povećati svoje profitne marže u sektorima suočenim s ograničenom ponudom i probuđenom potražnjom", rekao je glavni ekonomist ECB-a Philip Lane svojim kolegama, tvrdeći da su "plaće imale samo ograničen utjecaj na inflaciju u posljednje dvije godine i da je rast profita bio znatno dinamičniji."
Primjer za to je Latvija, gdje je inflacija najbrže rasla od svih 20 zemalja eurozone. Guverner središnje banke Mārtiņš Kazāks smatra kako neke tamošnje tvrtke podižu cijene "samo zato što mogu".
Depositphotos
"Zato Upravno vijeće nastavlja dizati stope u situaciji kada harmonizirani indeks potrošačkih cijena počinje padati pod utjecajem pada svjetskih cijena energenata", rekao je.
"Kupci također mogu odigrati svoju ulogu", ističe Kazāks, savjetujući im da budu izbirljiviji u kupnji i traže bolje ponude.
Neki od njegovih kolega, poput hrvatskog guvernera Borisa Vujčića, drže da rast korporativnih profita nije toliko opasan. On je prošli tjedan ustvrdio da će slabiji gospodarski rast smanjiti mogućnosti za dodatno podizanje cijena.
Prije par dana je i članica Izvršnog odbora Isabel Schnabel priznala da ECB "nije obratio dovoljno pozornosti na profite", ali je i dodala da oni vjerojatno ne mogu pokrenuti spiralu rasta cijena kao plaće.
"S profitom postoji snažnija samokorekcija jer ljudi nekako moraju platiti te više cijene", rekla je. "Ne vidim da se to može kontinuirano ekstrapolirati u budućnost, ali svakako moramo pratiti situaciju, što i radimo puno detaljnije nego prije."
ECB bi mogao usporiti nedavni tempo povećanja kamatnih stopa 4. svibnja, podižući kamatnu stopu na 3,25 posto pomakom od četvrtine boda. Predviđa se da će inflacija pasti na 2,8 posto do kraja godine s više od devet posto na početku, prije nego što se vrati u normalu u drugoj polovici 2025.
No s obzirom na to da se i poduzeća i potrošači pokušavaju zaštititi od rastućih troškova, Oscar Arce, glavni direktor ECB-a za ekonomiju i istraživanje, upozorava da bi spirala cijena ipak mogla eskalirati.
"Kombinacija viših profitnih marži, viših nominalnih plaća i viših cijena prijete snažnim sekundarnim učinkom", napisali su on i njegovi kolege.
--- Uz pomoć Jana Bratanica i Alexandera Webera
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...