Hrvatska među članicama EU-a najviše ovisi o turizmu

Hrvatska je jedina država članica Europske unije (EU) kojoj više od deset posto ekonomije ovisi o turizmu. Konkretnije, čak 11,8 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 11,3 posto godišnje bruto dodane vrijednosti (BDV) u ekonomiji dolazi iz turizma, pokazuje najnovija publikacija Eurostata koja se bavi utjecajem turizma na ekonomiju EU-a.

Na drugom mjestu među članicama nalazi se Portugal, čijih 8,1 posto bruto dodane vrijednosti godišnje dolazi iz turizma, a slijede Španjolska s 6,9 posto, Italija s 6,2 i Austrija s 5,3 posto. U prosjeku na razini cijele Unije, 4,5 posto BDV-a dolazi iz turizma. Najmanje o turizmu ovise Luksemburg, Belgija i Švedska, gdje se od njega stvara manje od dva posto vrijednosti u nacionalnoj ekonomiji.

Potrebno je ipak napomenuti kako je najnovija analiza Eurostata ograničena na 23 članice, odnosno, uz Poljsku, ne uključuje podatke za Grčku, Maltu i Cipar, koji bi se također mogli nalaziti visoko po ovisnosti nacionalnih ekonomija o turizmu.

Podaci iz nove Eurostatove publikacije odnose se na pretpandemijsku 2019. godinu, a prema apsolutnim iznosima dodane vrijednosti koju turizam stvara u ekonomiji među članicama Unije vodi Njemačka s gotovo 124 milijarde eura. Slijede Italija sa 100 milijardi, Francuska s 87 i Španjolska s gotovo 78 milijardi. U odnosu na te države, hrvatskih 5,2 milijardi čini se minornim te je na razini iznosa koji se ostvari u Češkoj ili Finskoj.

Sveukupno, turizam je 2019. godine u EU-u stvorio 572 milijarde eura bruto dodane vrijednosti. Eurostat u svojoj analizi navodi i da je Unija zbog pandemije tijekom 2020. u turizmu dnevno gubila 500 milijuna eura.

Eurostat je važnost turizma za pojedinu ekonomiju pokazao i izračunom tzv. turističkog omjera koji pokazuje odnos interne turističke potrošnje (stranih i domaćih turista u jednoj zemlji) u odnosu na tzv. ukupnu domaću ponudu. Prosječni turistički omjer u cijeloj Uniji iznosio je 3,7 posto, što znači da su domaći i strani gosti konzumirali 3,7 posto ukupne vrijednosti proizvodnje u turističkom i neturističkom sektoru. Za pojedine države taj je omjer varirao od jedan posto u Irskoj i Luksemburgu pa sve do 9,5 posto u Hrvatskoj.

Domaći turizam

Objavljena analiza pokazuje i što, uz visoku ovisnost ekonomije o turizmu, Hrvatsku također izdvaja od dijela spomenutih "teškaša". Radi se u udjelu potrošnje koju ostvare strani, odnosno domaći turisti. Dok su u Njemačkoj domaći turisti zaslužni za čak 84 posto tamošnje turističke potrošnje, a čak i u popularnim globalnim turističkim destinacijama Francuskoj i Italiji ti su udjeli natpolovični – u Francuskoj su domaći turisti zaslužni za 64, a u Italiji za 56 posto potrošnje – u Hrvatskoj su domaći gosti zaslužni za tek 13 posto sveukupne turističke potrošnje.

Među članicama EU-a to je u rangu najnižeg udjela domaćeg turizma u ukupnom turizmu i tu se Hrvatska nalazi u društvu država poput Estonije, Bugarske i Luksemburga, gdje se, kao i kod nas, udio domaće potrošnje kreće oko 12 do 13 posto.

Eurostatove brojke jasno ukazuju na opasnost koju za domaću ekonomiju predstavlja volatilnost turizma, što je posebno došlo do izražaja tijekom pandemije. Hrvatski BDP je kritične 2020. potonuo za 8,6 posto da bi godinu kasnije s popuštanjem protupandemijskih mjera porastao za 13,1 posto.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar