.webp){kind=icon}
Svega nas dva dana dijeli od Uskrsa, datuma koji tradicionalno označava početak nove turističke sezone. Tim povodom razgovarali smo s jednom od najmoćnijih žena hrvatskog turizma Katicom Hauptfeld, direktoricom i osnivačicom agencije Katarina Line. Agencija je u predpandemijskim godinama ostvarivala prihode od blizu četrdeset milijuna eura i brzo se vraća tim razinama.
Ove godine očekuje odličnu turističku sezonu, ali upozorava i na probleme koje Hrvatska nikako ne može rješiti i koji koče razvoj cjelogodišnjeg turizma. Žena koja je karijeru posvetila hrvatskom turizmu pronašla je vremena za Bloomberg Adriju i telefonski intervju dok se spremala na put u Sjedinjene Američke Države.
Vodite najveću turističku flotu u Hrvatskoj, koliko brodova imate i otkud oni dolaze?
Imamo 50-ak brodova, u šest različitih kategorija. Počeli smo s drvenim brodovima, neki ih nazivaju trabakuli, ali to su tradicionalni jedrenjaci koje smo pretvorili u ploveći hotel. Neki preferiraju drvene brodove, više nego nove, luksuzne, a njih smo 2000. godine počeli graditi s našim brodarima. To su minikruzeri. Inzistirali smo da naša flota ima klima-uređaje, čak i ti drveni brodovi, jer su vrućine postale nesnošljive. Imamo 12 deluxe superior brodova, tih minikruzera. To su brodovi od cca 50 metara dužine i oko 10 metara širine, kabine su na nivou hotela s pet zvjezdica, imaju jacuzzi na glavnoj palubi. Dva broda iz flote imaju veće bazene, njih sedam ima balkone. Prvi smo počeli graditi te minikruzere s balkonima, da čovjek ima malo intime.
Imaju 50-ak brodova, u šest različitih kategorija / Katarina line
Kako ste financirali izgradnju tih luksuznih brodova?
Mi Hrvati nekako tu našu državu nikako ne želimo pohvaliti, ali ja moram pohvaliti Ministarstvo mora i Vladu što su na vrijeme prepoznali taj produkt i pomogli nam te 2000. godine, kada su brodarima davali nepovratna sredstva za izgradnju. Naravno, i mi smo sudjelovali, Katarina Line, s pismom namjere, s našim sredstvima. Brodari su bili odvažni i krenuli u tako veliku investiciju.
Jedan takav luksuzan minikruzer danas vrijedi preko tri milijuna eura. Većina tih brodara je iz Krila Jesenice kraj Splita. Trup broda bi se sagradio u jednom od hrvatskih brodogradilišta, to je bitno naglasiti, i onda bi ga teglili do mjesta Krila Jesenice i tamo bi, s lokalnim majstorima, dovršili i opremili brod. To je tada bila velika industrija, uključivala je puno obitelji, preko 200 ljudi.
Koliko ljudi prima jedan takav minikruzer?
Zakon je to regulirao, na našim novim brodovima iz 2020. može biti 36 osoba, plus posada. Ti minikruzeri ne postoje nigdje drugdje osim kod nas. Ima ih nešto u Grčkoj, ali su svi starijeg tipa i nešto su veći od naših. Tu je i Turska koja ima male gulete. Ali ovo što mi imamo je jedinstveni proizvod.
Katarina Line je agencija s najvećim brojem luksuznih brodova u Hrvatskoj / Katarina line
Imamo 1288 otoka, ljudi vole ploviti između tih malih otočića, osjećaju se sigurnijim. Imate puno ljudi koji se boje ići na kruzere, gledaju Titanic, pa im kažem "imate kopno nadohvat ruke, možete doplivati do njih". Šalim se malo, ali lijepo je prolaziti i vidjeti taj krajolik. Vinogradi, uzgajalište tuna, svašta možete vidjeti dok plovite. To je prekrasan doživljaj.
Kako ide booking za ovu sezonu?
Srce ove sezone potpuno je rasprodano. Vratili su se Australci, svi ti manji drveni brodovi njima su prodani. Hrvatska je lijepa zemlja, ali puno je drugih lijepih zemalja. Ali imamo tu sreću da nam se posreći od tuđe nesreće. Nedavni potres u Turskoj donio nam je veći broj gostiju, rasprodani smo. No svibanj, barem kod nas, nije baš najbolje popunjen, iz više razloga. More u svibnju još uvijek nije tako toplo, sve se nekako pomaklo na lipanj, a produžilo do listopada. Vjerojatno je svibanj zato slabije popunjen, ali i zbog konkurenata poput Turske. Njihovim turističkim agencijama država pomaže da u predsezoni privuku ljude. Tim cijenama mi ne možemo konkurirati, jednostavno nemamo te mogućnosti da za parsto eura imamo i let i tjedan dana kruzera, toga kod nas više nema.
Ali sve u svemu, dobro smo prodani, mislim da će biti jako dobra sezona.
Tko su vaši gosti?
Na drvenim brodovima tu su mahom mladi iz Australije i Novog Zelanda, a na luksuznijim brodovima to su pretežno Amerikanci, Kanađani, Englezi i Australci. Nijemaca nemamo toliko, ovi radije idu na jeftinije opcije, njima će trebati još neko vrijeme da nas percipiraju kao luksuznu destinaciju.
Jeste li imali ruskih gostiju?
Imali smo jednu agenciju iz Kalinjingrada, njihovi gosti nam neće doći ove sezone, nisu bili ni prošle. To nije puno utjecalo na naš promet, ali žao nam je svakog gosta. Imali smo i dosta Ukrajinaca. Zbog rata u Ukrajini lani smo imali puno storniranih rezervacija koje nismo mogli nadoknaditi. U SAD-u, mediji su pisali: "Rat u Europi". Dosta Amerikanaca je mislilo kako je Hrvatska dio bivšeg SSSR-a, pa su nam otkazivali rezervacije. Onda smo ih uvjeravali koliko smo udaljeni od Ukrajine i da nismo bili dio SSSR-a. (Smijeh.) Oni vam nisu baš dobri sa zemljopisom.
Vraća nam se puno gostiju, ali nismo to nikad analizirali jer jednostavno nemamo vremena. Nemamo dovoljno ljudi, stalno smo u potrazi za ljudima.
I Katarina Line je pogođena nedostatkom radne snage / Katarina line
I vama nedostaje radne snage?
U koroni smo malo smanjili broj zaposlenih, sada imamo preko 50 zaposlenih. Sretna sam, opet imamo baby boom u firmi, što je dobro za naš natalitet, ali smo opet u potrazi za djelatnicima. Nedavno smo zaposlili Ukrajinku iz Kijeva koja je radila u jednoj tamošnjoj agenciji. Jako je vrijedna, s njom komuniciramo isključivo na engleskom, pomalo uči naš jezik.
Vi se okrećete k mladima, dogovorili ste zanimljivu suradnju?
Mladi više ne razmišljaju kao ja kad sam bila mlada. Bila sam presretna što sam se zaposlila, presretna da radim s inozemstvom, da mogu putovati, da mogu upoznati strane partnere i druge zemlje. Danas većina mladih traži quality of life, gledaju da su slobodni vikendima, a u turizmu je to jako, jako teško. Gledaju da odrade svojih osam sati i da imaju čim mirniji život.
Sretna sam što sam u ožujku potpisala ugovor s dekanicom Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, dogovorili smo da ćemo primati njihove studente na stručnu praksu u trajanju od dva mjeseca. Dosad obaveznu praksu imali samo u hotelima, a sada su uključili i turističke agencije u svoj kurikulum. Odmah sam rekla da nama treba desetak ljudi. Najbolje ćemo ostaviti za sezonu, pratiti ih, ponuditi im stipendije.
Ljudi su ključ turizma?
Bez ljudi ne možete ništa. Moramo sve više ulagati u ljude jer oni su nam sve. Mi najbolje znamo svoju zemlju, možemo ju najbolje prezentirati.
Izvan sezone na otocima je gotovo sve zatvoreno | Katarina line
Nekada se puno računa vodilo o naplati, ako ne znate svoj rad naplatiti niste ništa napravili. Isto tako, ako napravite produkt, a on nije kvalitetan, taj gost ili agencija više vam neće doći, to mora biti nešto savršeno da se priča o tome, da žele ponoviti to iskustvo. Rasli smo i razvijali se na tom principu.
Sve do korone, koja vam je potpuno zaustavila poslovanje.
Kao i svi u turizmu, i mi smo bili u šoku i u korona godini nismo imali nikakav prihod, apsolutno ništa, nula. Izgubili smo puno poslovnih partnera, propalo je puno hotela i agencija. Srećom, dotad sam već dosta uštedjela jer sam skupljala za naš hotel u Opatiji, pa smo koristili nešto od tih sredstava da preživimo. Moram pohvaliti našu Vladu za pomoć, tih 4.000 kuna po osobi puno nam je pomoglo. Bez toga bi bilo jako, jako teško. Ali, kako nismo imali što za raditi, to smo vrijeme koristili za tzv. kućno pospremanje. Malo smo poboljšali ponudu, video materijale smo preveli na sve moguće jezike. Radili smo stvari za koje inače nemamo vremena.
Ali smo preživjeli i spremno krenuli dalje, da nismo zadržali taj glavni kostur, te ljude, danas bi bilo jako, jako teško jer je situacija s kadrom katastrofalna.
Jeste li se oporavili, kakvi su brojevi za 2022. godinu?
Nismo još završili financijski izvještaj za prošlu godinu, ali bili smo na nekih 70 do 80 posto, ali nisam još sigurna koliko je točno. U ovoj godini ćemo se približiti 2019., nadam se da ćemo ju i dotaknuti.
Cijene jesu išle gore, ali u stvarnim brojkama možda i nećemo rasti, moramo pričekati. Da će biti dobra sezona, u to nema sumnje, nemamo bojazni, a to je jedan dobar znak. Mi smo, za sada, zadovoljni s bookingom.
Spomenuli ste hotel u Opatiji, kada bi hotel trebao biti gotov?
Teško je reći, trebao je biti odavno i zato ne bih ništa komentirala. S majstorima jednostavno nikad ne znate, iako radimo s dobrim i kvalitetnim tvrtkama. Dizajnirao ga je arhitektonski studio 3LHD, sve će biti kvalitetno i na vrhunskom nivou. Ali zasad ne mogu ništa reći, doći će vrijeme kada ćemo obavijestiti javnost o svim detaljima. Nismo ga prodali za iduću godinu, još imamo dosta pregovora i dogovora. Ozbiljno smo tome pristupili, ne želimo da se nam se dogodi ono što se mnogima dogodilo – da prodamo hotel unaprijed ili damo razne izjave, a na kraju ništa ne bude. To je jako štetno. Možda ćemo ovim pristupom nešto izgubiti, ali mislim da više dobiješ ako pričekaš da je sve gotovo.
Na najluksuznijim brodovima cijene variraju, ovisno o mjesecu, između dvije-tri tisuće eura po danu / Katarina line
Što je s butik hotelom u Dubrovniku?
U 2019. smo imali izvrsne poslovne rezultate, pa smo tada kupili zgradu ispred hotela Petka u luci Gruž, naše polazne luke. To nam je bila dobra prilika da napravimo svoj mali hotelčić. Lokalna arhitektica napravila nam je lijepi projekt, ali prije nego što završimo Opatiju, na žalost nećemo ulaziti u taj projekt, jer nas je korona poprilično unazadila. A i sve je poskupilo, hotel u Opatiji košta duplo više od planiranog. Tako da će projekt u Dubrovniku morati malo pričekati.
Do tada, plovite. Kakve su vam cijene za 2023. godinu?
Od najskupljih, minikruzera, na nivou polupansiona (s uključenim transferom, raznim ulaznicama, večerama itd.) cijene variraju, ovisno o mjesecu, između dvije-tri tisuće eura po danu. To je deluxe superior paket koji smo najviše napravili za stariju populaciju koja će na taj proizvod dodati samo avionsku kartu, sve drugo imaju, od samog dolaska do odlaska s aerodroma. Kako idete prema nižim kategorijama, cijene su niže za 10-15 posto po kategoriji. Dnevni najam drvenih brodova je ispod 1.000 eura, čak i u glavnoj sezoni.
Imamo velike popuste za svibanj, na svim kategorijama, a tijekom sezone imamo popuste na last minute bookinge. Imamo u svibnju dosta mjesta, pokušavamo napuniti kapacitet s posebnim ponudama, dajemo velike popuste.
Voljela bih da nas kontaktiraju poslovni ljudi, često im možemo složiti neku kraću ponudu od tri dana, primjerice za neko poslovno druženje, seminar ili team building. Jedan poslovnjak mi je rekao: "Ovdje mi nitko ne može pobjeći." (Smijeh.) "U hotelu nešto izmisle i odu, ovdje ne mogu."
Katica Hauptfeld vodi najveću privatnu turističku flotu / Katarina line
Imate li problema u provođenju cjelogodišnjeg turizma?
Da, imamo problem koji nikako da se riješi. Za produžiti sezonu, čak i na brodovima, moramo imati više aktivnosti na otocima. Sve je zatvoreno jer tamo ljudi rade samo sezonski. Kada bi radili cijelu godinu, plaćali bi previše poreza, pa onda imaju samo sezonske radnike. I onda dovedemo goste na Rab i sve je zatvoreno, dođu na Korčulu – ona je mrtva već od 15. rujna, a mi vozimo još mjesec dana. Ljudi koji tada dođu kažu: "Predivna je Korčula, ali nismo imali gdje nešto kupiti, većina kafića je zatvorena i jedva smo našli neki restoran koji radi." A na to mi ne možemo utjecati. "Nemojte nas više ni voditi na te neke otoke i mjesta gdje ništa ne radi, vratili smo se na brod jer nije bilo nikakve ponude", komentiraju nam. To je užas! Na to stalno upozoravamo! Država treba svima nama smanjiti davanja za te vansezonske mjesece, da se ljudima isplati biti otvoren, ovako im se ne isplati.
Nama je država pomogla za vrijeme korone, nama i svima ostalima. Pomogla je našim brodarima da naprave te brodove. Ali uvijek ta naša država negdje zapne, sad su ti silni brodovi tu, ali infrastruktura nije išla dalje. Sad mi nemamo gdje koštati (usidriti brod - op.) jer taj prateći dio nije išao naprijed. Uvijek je nekakav nesklad, to mi smeta kod nas.
Porazno za državu koja želi imati cjelogodišnji turizam.
Tako je, na to cijelo vrijeme upozoravamo. Kao da smo u srednjem vijeku, da neke stvari ne možemo riješiti. Treba iskoristili najbolje od naše države. No bez rada i truda nema ništa. A i morate imati malo hrabrosti. (Smijeh.)
