.webp){kind=icon}
U prosincu prošle godine iz eurozone je izvezeno robe u vrijednosti od 238,7 milijardi eura, što je rast od devet posto u odnosu na prosinac prethodne godine, pokazuju podaci Eurostata objavljeni u srijedu.
Istodobno, uvoz je iznosio 247,5 milijardi eura, što je porast od 8,7 posto, tako da je deficit robne razmjene bio 8,8 milijardi eura, što je jednako onome iz prosinca 2021. godine.
Unutar eurozone, robna razmjena porasla je 9,4 posto, na 212,8 milijardi eura u prosincu na godišnjoj razini.
Kad je riječ o čitavoj Europskoj uniji (EU), robni izvoz u prosincu dosegao je 218,7 milijardi eura ili 10,3 posto više od prosinca 2021. godine, dok je uvoz bio 8,5 posto veći i došao na 230,8 milijardi eura, stvorivši deficit robne razmjene vrijedan 12,1 milijardu eura. Godinu dana ranije taj je deficit bio nešto viši, na 14,6 milijardi eura.
Za cijelu prošlu godinu podaci govore da je eurozona izvezla robe vrijedne 2,8778 bilijuna eura, što je rast od 18 posto prema 2021. godini. Uvoz je porastao 37,5 posto, na 3,1925 bilijuna eura, tako da je deficit iznosio 314,7 milijardi eura u usporedbi sa suficitom od 116,4 milijardi eura u 2021. godini.
EU je u 2022. ostvario deficit u robnoj razmjeni od 431,2 milijarde eura jer je izvoz rastao 17,9 posto, na 2,572 bilijuna eura, a uvoz 41,3 posto, na 3,0032 bilijuna eura. U 2021. godini također je, kao i u slučaju eurozone, ostvaren višak, ali od 55,1 milijardu eura.
Uvoz u prosincu 2022. u usporedbi s prosincem 2021. godine
U prosincu prošle godine u odnosu na prosinac 2021. sve zemlje EU-a osim Estonije, Belgije, Malte i Slovačke postigle su rast robnog izvoza na treća tržišta, a najveći rast ostvarila je Slovenija, i to od 47,5 posto.
Slična je slika i kod uvoza, gdje samo šest zemalja EU-a nije zabilježilo rast uvoza iz trećih zemalja u usporedbi s prosincem 2021. Najveći rast vidi se u Latviji, i to za 103,7 posto, te Hrvatskoj, za 38,9 posto, a najveće smanjenje u Estoniji, od 39,3 posto.
