Europska unija (EU) za dlaku je izbjegla recesiju, no nije vrijeme za tapšanje po ramenu, rekao je potpredsjednik Komisije zadužen za euro Valdis Dombrovskis nakon što je Europska komisija u ponedjeljak objavila zimske ekonomske prognoze. Prema najnovijim procjenama, gospodarski rast trebao bi biti veći, a inflacija, unatoč ratu u Ukrajini, niža nego što se ranije očekivalo.
Iako je u jesenskim ekonomskim prognozama očekivala tehničku recesiju, Komisija ove godine očekuje rast gospodarstva od 0,8 posto u EU27 i 0,9 posto u eurozoni.
"Gotovo godinu dana nakon što je Rusija pokrenula ratnu agresiju na Ukrajinu, gospodarstvo EU-a ušlo je u 2023. s čvršće pozicije nego što se to predviđalo u jesen. Sada se očekuje da će i EU27 i eurozona za dlaku izbjeći tehničku recesiju koja je bila predviđena za kraj godine", pojašnjavaju promjenu stava iz Komisije.
Čitaj više
Europska komisija blago povisila procjene rasta hrvatskog BDP-a
Europska komisija procjenjuje da će BDP rasti više, ali i dalje smatra da će inflacija usporiti na 6,5 posto.
13.02.2023
Lovrinčević predstavio aplikaciju koja će riješiti sve probleme s uvođenjem eura
Novom aplikacijom Kretanje cijena moći će se pratiti cijene u trgovinama koje su na Vladinoj bijeloj listi.
10.02.2023
HEP se predomislio, ipak neće biti poskupljenja struje za 427 poduzetnika
Ti ugovori sklopljeni su prije izbijanja aktualne energetske krize i porasta cijene električne energije.
10.02.2023
Toksični oblak inflacije sve više guši i maloprodaju
Pogoršanje makroekonomskih okolnosti negativno se odražava i na regionalnu maloprodaju.
13.02.2023
"Uspjeli smo za dlaku izbjeći recesiju. Ove smo godine nešto optimističniji kad je riječ o izgledima za rast i predviđenom smanjenju inflacije. No i dalje su pred nama višestruki izazovi, pa nije vrijeme za tapšanje po ramenu, posebice zato što neumorni rat Rusije protiv Ukrajine i dalje uzrokuje nesigurnost", izjavio je potpredsjednik Komisije zadužen za euro Valdis Dombrovskis.
Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni komentirao je kako su se "smanjili rizici od recesije i nestašice plina i da je nezaposlenost i dalje na rekordno niskoj razini". No, prema njegovu mišljenju, "Europljane čeka teško razdoblje, usporavanje rasta zbog znatnih nepovoljnih okolnosti, a utjecaj inflacije na kupovnu moć postupno će se smanjiti tek tijekom sljedećih tromjesečja".
Komisija navodi i kako je vrhunac inflacije, sudeći prema trendu smanjenja koji je prisutan tri mjeseca za redom, dosegnut. Nakon što je u listopadu dosegnula rekordnih 10,6 posto, inflacija se smanjila, a brza procjena za siječanj smanjena je na 8,5 posto u eurozoni. Taj je pad uglavnom posljedica smanjenja inflacije cijena energije, a temeljna inflacija još nije dosegnula najvišu razinu.
Prognoza inflacije blago je smanjena u odnosu na jesen, i to uglavnom zbog kretanja na energetskom tržištu. Predviđa se da će se ukupna inflacija u EU-u smanjiti s 9,2 posto u 2022. na 6,4 posto u 2023. godini, odnosno na 2,8 posto u 2024. godini.
Također, u eurozoni bi trebala pasti s 8,4 posto u 2022. godini, na 5,6 posto u 2023. i na 2,5 posto u 2024. godini.
Gospodarski rast je, nakon snažne ekspanzije u prvoj polovini 2022. godine, u trećem tromjesečju usporio, ali nešto slabije od očekivanja. Gospodarstvo Unije je u četvrtom tromjesečju izbjegla kontrakciju koju je Komisija predvidjela u jesenskoj prognozi. Sada se procjenjuje da je godišnja stopa rasta u 2022. godinu u Uniji i eurozoni bila 3,5 posto.
Vjerojatnost za rast porasla je za ovu godinu i diversifikacijom izvora opskrbe i naglim padom potrošnje. Razina skladištenja plina veća je od sezonskog prosjeka u proteklim godinama, a veleprodajne cijene plina pale su znatno ispod predratnih razina. Tržište rada i dalje ima jako dobre rezultate, a stopa nezaposlenosti je do kraja 2022. ostala na dosad najnižoj zabilježenoj razini od 6,1 posto. Povjerenje se povećava, a istraživanja iz siječnja upućuju na to da će se u prvom tromjesečju 2023. izbjeći i smanjenje gospodarske aktivnosti.
Međutim, utjecaj nepovoljnih okolnosti i dalje je snažan. Potrošači i poduzeća i dalje se suočavaju s visokim troškovima energije, a temeljna inflacija (ukupna inflacija bez energije i neprerađene hrane) u siječnju je nastavila rasti, što dodatno narušava kupovnu moć kućanstava. Budući da su inflacijski pritisci i dalje prisutni, očekuje se nastavak pooštravanja monetarne politike, što će negativno utjecati na poslovnu aktivnost i kočiti ulaganja.
Predviđeni rast u privremenoj zimskoj prognozi za 2023. od 0,8 posto u EU-u i 0,9 posto u eurozoni veći je za 0,5, odnosno 0,6 postotnih bodova nego u jesenskoj prognozi. Stopa rasta za 2024. nije se mijenjala te iznosi 1,6 posto za EU i 1,5 posto za eurozonu. Do kraja razdoblja obuhvaćenog prognozom obujam proizvodnje trebao bi biti za gotovo jedan posto veći od predviđanja u jesenskoj prognozi.
Premda je prognoza i dalje vrlo neizvjesna, rizici za rast uglavnom su uravnoteženi. Iz Europske komisije smatraju kako bi domaća potražnja mogla biti viša od predviđene ako se nedavna smanjenja veleprodajnih cijena plina u većoj mjeri prenesu na potrošačke cijene i ako se potrošnja pokaže otpornijom.
Međutim, u kontekstu stalnih geopolitičkih napetosti ne može se isključiti mogućnost da će se ta situacija promijeniti. S obzirom na ponovno otvaranje Kine, mogla bi se povećati i vanjska potražnja, što bi pak moglo povećati globalnu inflaciju.
Rizici za inflaciju i dalje su uglavnom povezani s kretanjima na energetskim tržištima. Rizici od povećanja inflacije i dalje postoje, posebno u 2024. godini, jer bi se moglo pokazati da su se cjenovni rizici više raširili i ukorijenili nego što se očekivalo ako se plaće dulje vrijeme nastave kretati iznad prosjeka.