Istraživanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore (AHK) o gospodarskim i ulagačkim okolnostima u zemljama središnje i istočne Europe pokazalo je kako bi 84 posto tvrtki opet izabralo Hrvatsku za ulaganje, što je najbolji rezultat otkad se istraživanje provodi i veliki rast u usporedbi s 2019., kad je tako odgovorilo samo 54 posto ispitanika.
Zanimljivo je što 74 posto ispitanih poduzetnika trenutnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj vide kao pozitivnu, a čak 77 posto ih očekuje pozitivno kretanje domaće ekonomije. Za usporedbu, ta brojka je tek nešto iznad 47 posto u zemljama Istočne Europe.
Predsjednik AHK-a Thomas Sichla optimizam poduzetnika pripisuje dobroj Vladinoj reakciji u pandemiji, ali i drugim prednostima koje Hrvatska nudi. "Top pet pozitivnih aspekata Hrvatske koje poduzetnici ističu su članstvo u EU-u, kvaliteta visokog obrazovanja, infrastruktura te produktivnost i kvalificiranost radnika. Nesumnjivo će se tu dogodine naći i uvođenje eura koje će ukinuti tečajni rizik i dodatno poboljšati percepciju Hrvatske za strana ulaganja", pojasnio je Sichla.
Na pitanje kakve posljedice očekuju od invazije Rusije na Ukrajinu, 56 posto ispitanika reklo je kako očekuje rast cijena energenata te disrupciju u opskrbnim lancima. Po percepciji poduzetnika, cijena energenata je i prijetnja broj jedan za njihovo poslovanje (48 posto), uz nedostatak radne snage (43 posto), porast cijena sirovina (42 posto) i trošak rada (33 posto).
Direktorica AHK-a Stefanie Ziska naglašava kako je upravo na području energetike Hrvatska u boljoj situaciji od Njemačke jer u puno manjoj mjeri ovisi o nafti i plinu iz Rusije. "Hrvatska ovisnost o ruskom plinu je 23 posto, a u nafti 15 posto, dok su u Njemačkoj te brojke preko 50 posto", kazala je Ziska.
Prema istraživanju, porast cijena energenata kao rizični čimbenik u poslovanju najzastupljeniji je u Sjevernoj Makedoniji (87 posto); Sloveniji (79 posto); Mađarskoj (75 posto); Latviji (73 posto); Bugarskoj (72 posto) i Češkoj (71 posto), dok za Hrvatsku iznosi 42 posto.
Što se rada Vlade tiče, 48 posto ispitanih je zadovoljno, dok ih je 39 posto nezadovoljno.
Kao najnegativnije strane domaćega poslovnog okruženja vide korupciju, poreze, rad poreznih tijela, transparentnost javne nabave i javnu administraciju.
Gospodarsko istraživanje AHK-a za 2022. godinu provedeno je u 16 zemalja Srednje i Istočne Europe, a u njemu je sudjelovalo ukupno 983 poduzeća, od čega 105 iz Hrvatske.
.webp){kind=icon}
