Kampanja zapadnih zemalja da se Kremlju uskrati financiranje i predsjednika Vladimira Putina prisili na odustajanje od rata u Ukrajini doseže delikatnu fazu. Od 5. veljače, Europska unija pridružit će se Velikoj Britaniji i SAD-u u zabrani pomorskog uvoza ruskog dizela i drugih naftnih proizvoda. Ova bi mjera, zajedno s ograničenjem cijena ruskog izvoza goriva, mogla probiti znatnu rupu u energetskim prihodima Moskve. S druge strane, ako europski kupci ne mogu pronaći alternativne zalihe, sankcije bi mogle nagomilati nove troškove industrijama koje se oslanjaju na dizel kao što su poljoprivreda i cestovni prijevoz te vladama otežati obuzdavanje inflacije.
1. Nije li ruska nafta već pod europskim sankcijama?
Da, ali to se odnosi na nerafiniranu sirovu naftu, koja podliježe europskim zabranama i gornjoj cijeni od 60 dolara po barelu koja je nametnuta subjektima koji još uvijek kupuju iz Rusije. Nove sankcije utjecat će na morska ruska rafinirana goriva. Zemlja je također veliki izvoznik nafte, koja se može koristiti za proizvodnju benzina i plastike, i loživog ulja, koje se često koristi u proizvodnji električne energije i brodarstvu. Također, isporučuje mlazno gorivo, vakuumski plin i druge naftne derivate. Sve u svemu, Rusija je činila 9,3 posto globalnog tereta naftnih derivata po volumenu 2022., oko 0,5 postotnih bodova više od njezina udjela na tržištu sirove nafte, tako da su ove posljednje sankcije EU-a jednako značajne.
EU je najveći pojedinačni igrač u globalnoj trgovini, a gotovo petina zaposlenih u Uniji izravno ili neizravno radi za izvoz u zemlje koje nisu članice.