.webp){kind=icon}
Krajem prošlog tjedna u Češkoj se održao prvi krug predsjedničkih izbora. Prema objavljenim rezultatima, od osam kandidata u drugi krug su ušli Andrej Babiš, milijarder i bivši premijer, te Petr Pavel, general u mirovini i svojedobni predsjednik Vojnog odbora u Sjevernoatlantskom savezu (NATO). O novom predsjedniku Česi bi trebali odlučivati u drugom krugu izbora najavljenom za 27. i 28. siječnja.
Obojicu kandidata smatra se više prozapadno orijentiranima nego sadašnjeg predsjednika Miloša Zemana. Pavel se zalaže za vojnu pomoć Ukrajini i uvođenje eura, dok je Babiš ipak nešto sličniji Zemanu u tome što ima prijateljske odnose s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom. Sadašnji predsjednik Zeman je zagovarao čvršće češke odnose s Kinom, a i s Rusijom sve do lanjske invazije na Ukrajinu. Babiš se protivi slanju češke vojne pomoći Ukrajini.
Povodom izbora napravili smo mali pregled hrvatsko-čeških gospodarskih odnosa. U najgrubljim crtama on se može svesti na zaključak da mi iz Češke uvozimo automobile, a oni kod nas ljetuju. U ukupnoj godišnjoj razmjeni konačni rezultat je ponešto na našoj strani, a tokovi novca kroz godine su uglavnom stabilni.
Za početak, robna razmjena. Češka nije na samom vrhu, ali spada među 15 najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, s time da je naš izvoz u Češku upola manji od onoga što uvozimo iz te zemlje. Konkretnije, vrijednost izvezene robe u prvih deset mjeseci prošle godine bila je oko 291 milijun eura, dok smo u istom razdoblju iz Češke uvezli 656 milijuna eura vrijednu robu, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Detaljniji pogled na brojke pokazuje kako su za visoki uvoz iz Češke najzaslužniji automobili, što je i očekivano s obzirom na tamošnju automobilsku tradiciju i relativno popularnu marku Škoda automobila. No od značajnijih proizvoda koje također uvozimo vrijedi izdvojiti i elektroniku poput mobitela i slušalica, kao i kozmetiku.
Deficit robne razmjene
U drugom smjeru nema neke dominantne industrije, no u Češku najviše izvozimo farmaceutske i kemijske proizvode, nešto dijelova za automobile te transformatore.
Deficit iz robne razmjene nadoknađuje se u uslugama, što i ne čudi jer su Česi poznati kao česti i brojni gosti na Jadranu. Češka se tako po dolascima nalazi na šestom mjestu emitivnih tržišta s blizu 900 tisuća gostiju lani. Po ostvarenim noćenjima se nalaze na još boljem petom mjestu s gotovo šest milijuna noćenja u 2022., pokazuju podaci Hrvatske turističke zajednice. Obje brojke znače da otprilike pet posto dolazaka i noćenja u Hrvatskoj kroz godinu ostvaruju češki gosti.
Spomenuto se odražava i na ostvarenim prihodima od usluga češkim građanima i kompanijama. Prema posljednjim dostupnim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), u prvih devet mjeseci 2022. godine smo od usluga Česima uprihodili 477 milijuna eura.
Brojka je definitivno viša nego prethodnih godina, vrlo vjerojatno zbog rasta cijena u turističkom sektoru, jer je u turizmu ostvareno 443 milijuna eura od spomenutog ukupnog iznosa. Najveći dio ostatka otpada na informacijsko-telekomunikacijske te menadžerske usluge. Ukupni inozemni prihodi Hrvatske od usluga do kraja rujna iznosili su 16,2 milijarde eura, što znači da Česi u tome sudjeluju s oko tri posto. Nije vrlo značajno, ali svakako nije ni zanemarivo.
U drugom smjeru, dakle kad se radi o potrošnji hrvatskih građana i tvrtki u Češkoj, godišnje odlazi između 50 i 60 milijuna eura. Interesantno je što se ne radi o turizmu, kako bi se možda moglo očekivati s obzirom na to da je Prag popularna turistička destinacija, već se radi o prijevozničkim, osiguravateljnim, menadžerskim i tehničkim te trgovinskim uslugama, pokazuje statistika HNB-a.
Prema spomenutim brojkama, neto saldo u uslugama u prvih devet lanjskih mjeseci je 419,7 milijuna eura u našu korist. Istovremeno, u robnom je prometu u prvih deset mjeseci neto saldo 365,2 milijuna eura u korist Češke. Ugrubo bi se moglo reći da ono što izgubimo u razmjeni roba, nadoknadimo u razmjeni usluga.
Uz promet roba i usluga nije zgorega razmotriti i investicije. A to sugerira da se Češka kao destinacija za ulaganja nalazi malo predaleko od pogleda domaćih investitora. Od 1993. od kraja rujna 2022. godine, ukupno smo u Češku investirali tek 24,4 milijuna eura.
Statistika središnje banke otkriva kako se uglavnom radilo o manjim iznosima od po milijunčić tu, milijunčić tamo, te se time Češka nalazi tek negdje oko 25. mjesta na ljestvici ulaganja hrvatskih poduzetnika u inozemstvo. Za usporedbu, na samom vrhu su Slovenija te Bosna i Hercegovina kamo smo investirali 1,7, odnosno 1,2 milijarde eura.
Nešto je bolje kad se radi o češkim ulaganjima u Hrvatsku. Kroz posljednjih tridesetak godina skupilo ih se čak 844 milijuna eura, više nego iz Belgije, Švicarske ili čak Sjedinjenih Američkih Država. Češka se nalazi na 11. mjestu stranih ulagača u Hrvatsku, pokazuju podaci HNB-a.
Sve u svemu, može se zaključiti da su češko-hrvatski ekonomski odnosi solidni. Trendovi pokazuju da kroz godine nema nekog posebnog rasta, ali niti pada. Bilo u tome koliko razmijenimo roba ili koliko čeških turista dođe k nama. Predsjednički izbori ne bi trebali previše utjecati na ove tokove. U Češkoj predsjednik nema izvršne ovlasti, no konačni rezultat će ipak biti dobar lakmus papir stava stanovništva i onoga što bi se moglo očekivati od češke politike u budućnosti.
