Jagma za radnicima i ove je godine uoči početka turističke sezone iznimno velika. Spas se traži u stranoj radnoj snazi, no ni njima plaće koje bi za ponuđene poslove mogli zaslužiti u Hrvatskoj više ne izgledaju privlačno.
Prva je po broju stranih radnika u Hrvatskoj Bosna i Hercegovina gdje je prosječna neto plaća u ožujku bila 1.092 konververtibilne marke (oko četiri i pol tisuće kuna). To je manje od prosječne plaće u Hrvatskoj, ali je otprilike na razini najveće plaće koja se, prema podacima HZZ-a, nudi u zanimanjima za koja se strani radnici traže.
Primjerice, strani radnik na mjestu recepcionara u Hrvatskoj može očekivati 4.833 kune, što je 63 posto prosječne neto plaće u Hrvatskoj.
"Stanje u susjednim zemljama, poput Bosne i Hercegovine ili Srbije, otkud najviše stranih radnika dolazi, nije toliko loše da bi ljudi koji mogu obavljati posao recepcionara pristali za taj iznos doći u Hrvatsku, posebice ako nemaju podmirene troškove stanovanja, pa i prehrane i ako im je otvoreno tržište rada u EU-u", piše Novi list.
Također, sada se i te zemlje zbog odljeva radne snage u zemlje Europske unije koje ipak nude unosnije prihode bore s nedostatkom radne snage.
Veliku boljku hrvatskih poslodavaca, odnosno slabu motiviranost stranaca i domaćih radnika za zapošljavanje u deficitarnim zanimanjima, najbolje pokazuju novi podaci o zapošljavanju stranaca i izdavanju dozvola koje je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) objavio za razdoblje od siječnja do kraja travnja. Da su plaće ključan čimbenik za nedostatak entuzijazma strane radne snage za dolazak u Hrvatsku pokazuju podaci HZZ-a. Ta je institucija uz broj zahtjeva za koje su hrvatski poslodavci tražili mišljenje ili test tržišta rada, koji prethodi odobravanju radne dozvole, objavila i prosječne bruto plaće za tražena zanimanja.
Prema tim podacima, bruto plaća se za više od 300 zanimanja za koje se tražilo mišljenje Zavoda i test tržišta rada kreće od 50 do 60 posto prosječne bruto plaće.
HZZ je napravio test tržišta za 329 zanimanja i ukupno 14.358 radnika i to na zahtjev 1214 poslodavaca. Zavod je dao zeleno svjetlo za zapošljavanje 11.101 stranca. Za deficitarna je zanimanja poslodavcima dovoljno samo pozitivno mišljenje zavoda. Do početka svibnja su 7184 poslodavca za zapošljavanje za više od 44 tisuće radnika tražila takvo mišljenje Zavoda te je Zavod u tom razdoblju dao gotovo 25 tisuća pozitivnih mišljenja.
Na vrhu najtraženijih zanimanja za koje su tražili mišljenje bio je radnik u visokogradnji s prosječnom bruto plaćom od 5.012 kuna, što daje neto plaću malo veću od četiri tisuće kuna.
Budući da su u sektorima u kojima nedostaje najviše radnika plaće daleko ispod nacionalnog prosjeka, i više je nego izgledno da će sezonski radnici opet imati breme pokrivanja rada ruku koje nedostaju. To često znači sedmodnevni radni tjedan. Iako prekovremeni donose i ponešto veća primanja, kada po visokim temperaturama iz dana u dan treba raditi 12 sati dnevno, to je mala utjeha.