.webp){kind=icon}
Među problemima koji muče talijansko gospodarstvo guverner talijanske središnje banke Ignazio Visco spomenuo je ovoga tjedna i broj sugrađana koji jednostavno ne traže posao.
Udio aktivnih osoba na tržištu rada u Italiji srazmjerno je među najnižima u Europi, rekao je Visco obraćajući se godišnjim govorom predstavnicima gospodarske elite na skupu organiziranom u sjedištu banke u Rimu. Očekivano, najpogođeniji dio talijanski je jug.
Premda to nije jedini gospodarski problem, svakako je možda i najteži za rješavanje. U okviru programa pomoći Europske unije (EU) Italji za oporavak, u visini od 200 milijardi eura, jedan od bitnih segmenata je i program za stjecanje vještina radi bolje konkurentnosti na tržištu rada.
Demografski pad samo pogoršava stanje, pa, po riječima Visca, zapreke rastu produktivnosti mogu djelomično biti riješene kvalitetnijom migracijskom ravnotežom i većim stupnjem participacije na tržištu rada.
Trenutačno u Italiji 2,62 milijuna ljudi može raditi, no ne traži posao, što je veći broj od onih koji posao traže.
Bloomberg
"Žaloste me brojke. Problem nije samo do usklađivanja ponude i potražnje. To je problem mentaliteta", rekao je profesor Andrea Prencipe sa Sveučilišta Luiss u Rimu.
Prošle je godine prosječna stopa nezaposlenosti u Italiji iznosila 9,5 posto, dok je na jugu zemlje dosegla skoro 24 posto.
Visco, koji sam dolazi s juga, iz okolice Napulja, navodi kako se Italija ističe i po niskom sudjelovanju žena u ukupnoj radnoj snazi, što je pogoršano teškoćama s kojima se žene susreću da bi našle posao nakon što dobiju djecu.
No, po riječima Visca, obrazovanje je u korijenu problema.
"Niska stopa participacije na tržištu rada usko je povezana s usvojenim obrazovanjem", rekao je guverner.
To je priznala i Maria Cecilia Guerra iz ministarstva financija, rekavši u razgovoru za Rainews24 kako Italija ima slabo obrazovanu radnu snagu što bitno utječe na izglede za rast.
Prencipe navodi kako to sve nije lako riješiti jer za to nije dovoljan tek novac.
Ističe kako bi mladi ljudi jednostavno trebali bolje osmišljeno obrazovanje koje bi im omogućilo vještine u vremenu kada se zahtjevi na tržištu rada brzo mijenjaju i životni vijek produžava.
Beatrice Tarantino iz Rima jedan je od mnogih primjera teškog nalaženja posla. Nakon što je 2018. izgubila posao u osiguravateljskoj tvrtki zbog rezanja viška broja zaposlenika, dosad nije uspjela naći stalnu zamjenu, pa pomaže prijateljici u čuvanju djece.
"Nakon što je pandemija počela, postalo je sve teže naći posao. Sada se počinjem osjećati prestara za naći novi", rekla je.
Visco kaže kako ljude treba potaknuti na vraćanje na tržište rada. Loša alternativa je da oni najbolji odu iz zemlje, kao što je oko milijun ljudi već učinilo, dok ostali ne čine ništa, napomenuo je guverner.
