Plenković: Ostvarili smo jedan od temeljnih ciljeva Vlade

Pozitivno izvješće o konvergenciji za Hrvatsku jako je dobro jer je prema kriterijima, koji su za sve jednaki, jedina država koja ih ispunjava, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u četvrtak ujutro nakon sastanka s izvršnim potpredsjednikom Europske komisije Valdisom Dombrovskisom.

Europska je komisija u srijedu predstavila izvješće o konvergenciji te potvrdila kako je Hrvatska jedina od sedam država članica koja ispunjava sve kriterije nominalne konvergencije te da je hrvatsko zakonodavstvo u cijelosti usklađeno sa zahtjevima iz Ugovora o funkcioniranju EU-a te sa Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke. Slijedom toga, Europska je komisija zaključila kako je Hrvatska spremna postati dvadeseta država članica europodručja te uvesti euro 1. siječnja 2023.

Stoga se šef Europske komisije u četvrtak u Banskim dvorima susreo s premijerom Plenkovićem te potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem, a glavna tema razgovora bio je ulazak Hrvatske u eurozonu.

"Danas smo, nakon jučerašnjih vijesti i sastanka EK-a, u prilici čuti iz prve ruke ocjene EK-a u njihovom izvješću o konvergenciji i koje se ne odnosi samo na RH već i na sve one zemlje koje nisu u europodručju i tome tko ispunjava uvjete za ulazak u europodručje. Ovako pozitivno izvješće je za Hrvatsku jako dobro budući da smo prema kriterijima koji su jednaki za sve jedina država koja ispunjava kriterije, te je Komisija jučer predložila da Hrvatska postane članica europodručja 1. siječnja 2023.", rekao je premijer Plenković.

Istaknuo je kako je jako važno što Hrvatska ispunjava kriterij stabilnosti cijena.

"Vidjeli ste da je prosječna inflacija prema ovom izvješću tijekom proteklih 12 mjeseci, do travnja ove godine, bila 4,7 posto, referentna vrijednost je 4,9 posto, dakle bili smo u okviru tog kriterija," dodao je.

Isto tako, prenosi Hina, bitnim je istaknuo što je Hrvatska dobila potvrdu od Europske središnje banke da je ispod mastriškog kriterija o proračunskom manjku od 3 posto BDP-a. 

"Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža i u cijelom tom paketu naših napora, od odgovornog upravljanja javnim financijama, izlaska iz procedure prekomjernog proračunskog manjka, dizanja kreditnog rejtinga na razinu investicijskog, činjenice da smo proveli sve reforme koje su bile na stolu nakon ulaska u europski tečajni mehanizam i bankovnu uniju na vrijeme, u skladu s akcijskih planom, govori o tome da je Hrvatska kroz provođenja strategije za uvođenje eura ostvarila jedan od temeljnih političkih ciljeva u mandatima naše dvije Vlade", kazao je Plenković, podsjetivši da su ta dva temeljna cilja ulazak u europodručje i šengenski prostor.

Ministar Marić je u srijedu, povodom objave izvješća Europske komisije i Europske središnje banke o konvergenciji, rekao kako je bio uvjeren da će Hrvatska prevladati sve izazove i zadovoljiti kriterije za ulazak u eurozonu.

"Ovim ćemo se korakom dodatno ekonomski i društveno integrirati s državama članicama Europske unije, a time i ojačati naše gospodarske i društvene odnose s najrazvijenijim krugom zemalja u svijetu", naglasio je Marić u objavi Ministarstva financija.

Valdisa Dombrovskisa danas će primiti i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a održat će sastanak i s predstavnicima Odbora za europske poslove, Odbora za financije i državni proračun, Odbora za gospodarstvo i Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a.

Na sastanku će sudjelovati predsjednik Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković, predsjednica Odbora za financije i državni proračun Grozdana Perić, potpredsjednik Odbora za financije i državni proračun Boris Lalovac, predsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Marko Pavić, potpredsjednik Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Marin Lerotić, član Odbora za gospodarstvo Tomislav Okroša i član Odbora za financije i državni proračun Anton Kliman. 

Vijeće EU-a će konačne odluke o uvođenju eura u Hrvatskoj donijeti u prvoj polovici srpnja, nakon rasprave na sastancima Euroskupine, Vijeća ministara EU-a za ekonomske i financijske poslove te Europskog vijeća, a čemu će prethoditi mišljenja Europskog parlamenta i Europske središnje banke.