.webp){kind=icon}
"Učinit ćemo sve da, bez obzira na inflatorne pritiske i naše napore koji idu na njihovo ublažavanje, preveniramo da proces uvođenja eura ne bude dodatni okidač pojedinim akterima na tržištu", izjavio je ministar financija Zdravko Marić na konferenciji dnevnika 24sata i "kvake24" pod nazivom "Hrvatska u novom ekonomskom okruženju", prenosi Hina.
Marić je podsjetio na to da će implementaciju Zakona o uvođenju eura nadgledati 12 institucija koje će detaljno pratiti sve što se događa. U proces će se, isto tako, uključiti i institucije civilnog društva kako bi i one dale svoj doprinos da se broj "lovaca u mutnom" svede na najmanju moguću mjeru, poručio je ministar.
Kazao je kako je prije nekoliko dana objavljeno konvergencijsko izvješće u kojem se od Europske komisije i Europske središnje banke konstatira kako je Hrvatska jedina od svih zemalja ispunila sve kriterije za pristupanje eurozoni.
Komisija je zaključila da je Hrvatska spremna uvesti euro 1. siječnja 2023. godine te bi tako postala dvadeseta država članica europodručja.
Marić je istaknuo kako se konačna formalna odluka o ulasku Hrvatske u europodručje očekuje 12. srpnja na razini Vijeća ministara financija u Bruxellesu.
"Ako sve bude kako i očekujemo, na tragu aktualnih koraka i bude objavljeno i formalno da Hrvatska ulazi u eurozonu 1. siječnja sljedeće godine, tada će biti definiran i tečaj konverzije", rekao je Marić, koji još ne zna hoće li taj tečaj biti isti kao kada smo ušli u ERM II.
Istaknuo je, međutim, kako je on u velikoj većini slučajeva ostao isti, a, ako do promjene i dođe, one neće biti velike.
Hina podsjeća da je hrvatska kuna u srpnju 2020. uključena u Europski tečajni mehanizam (ERM II) po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.
Marić se osvrnuo i Schengen kazavši kako ispunjavamo sve uvjete za pristupanje, ali da to ovisi i o političkoj volji zemalja članica.
