Njemačko gospodarstvo ući će u recesiju do kraja 2022. godine, nakon neočekivanog rasta aktivnosti u ljetnom tromjesečju, upozorila je njemačka središnja banka Bundesbank.
Gospodarstvo je u razdoblju od srpnja do rujna poraslo za 0,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje zahvaljujući dobrim rezultatima uslužnog sektora nakon ukidanja većine pandemijskih ograničenja, prema preliminarnoj procjeni statističkog ureda Bundesbanka.
Procjenjuju i kako će se u zimskoj polovini godine aktivnost vjerojatno smanjiti zbog povećanih troškova energije i neizvjesnosti na tržištima oko opskrbe koje predstavljaju težak teret za kompanije. Slabljenje svjetskog gospodarstva očitovat će se u njemačkom izvozu, iako popunjene knjige narudžbi i ublaženi problemi u nabavnim lancima donekle amortiziraju smanjenu potražnju.
Čitaj više
Bankari optimistični oko otpornosti njemačkog gospodarstva u sadašnjoj krizi
Unatoč energetskoj krizi i recesiji bankari vide dobre izglede za njemačko gospodarstvo.
14.11.2022
Njemački ulagači zbog poreza na ekstraprofit prijete rezanjem investicija
Sličan model poreza na ekstraprofit razmatra i hrvatska Vlada, ali navodno uz obuhvat tvrtki izvan energetskog sektora.
13.11.2022
Njemačka će do 2025. na potpore potrošiti 135 milijardi eura
Navedeni iznos ne uključuje potpore vezane uz troškove ograničenja cijena struje i plina.
10.11.2022
Njemačka više no udvostručuje zaduživanje u 2023.
Osnovani posebni fondovi za borbu protiv energetske krize i financiranje vojske.
08.11.2022
Visoka inflacija pak koči osobnu potrošnju, a time i aktivnost u uslužnim kompanijama u izravnom kontaktu s građanima, upozoravaju. "Inflacija bi mogla ostati dvoznamenkasta i nakon prijelaza u novu godinu", procjenjuje Bundesbank u mjesečnom izvješću objavljenom u srijedu.
Državna potpora građanima s visokim računima plina ublažit će teret u prosincu, ali još nije jasno u kojoj će se mjeri to odraziti na službeni izračun cijena, a time i na stopu inflacije, naglašavaju.
U listopadu se inflacija popela na 10,4 posto i prvi je puta od 50-ih godina prošlog stoljeća ušla u dvoznamenkasto područje. Dodatni poticaj inflaciji mogla bi biti spirala koja nastaje nakon što rast cijena rezultira podizanjem plaća, a više plaće snažnijim rastom cijena. To je veliki problem i za Hrvatsku jer je Njemačka naš najveći trgovinski partner. Na taj problem je ukazao i HUP.
Sindikati i kompanije u posljednje vrijeme dogovaraju sve veća povećanja plaća. Tako sindikat radnika u javnom sektoru i službenika u saveznoj upravi i lokalnoj samoupravi traži povećanje plaća za 10,5 posto u idućih 12 mjeseci. "Iako zahtjevi za tako velikim povećanjem plaća vjerojatno neće biti prihvaćeni, pojačan je rizik pokretanja spirale", zaključili su u izvještaju.
.webp){kind=icon}
