Njemačka će do 2025. godine za mjere potpore građanima u borbi s nizom kriza izdvojiti 135 milijardi eura, izračunao je ekonomski institut Ifo, koji je pritom istaknuo kako iznos ne uključuje troškove vezane za ograničenja cijena struje i plina.
Analitičari njemačkog ekonomskog instituta utvrdili su kako će Bundestag do kraja godine iz proračuna za mjere pomoći izdvojiti 33,3 milijarde eura, 49 milijardi u 2023. i 52,2 milijarde u 2024. godini. Ukupni iznos od 135 milijardi eura odgovara 3,8 posto njemačkog BDP-a, a ne uključuje troškove ograničenja cijena plina i struje jer ga Bundestag još nije usvojio, rekao je Ifoov stručnjak za poreze Max Lay.
"U ovoj godini najveća je stavka energetski dodatak za radnike, u neto iznosu od 10,4 milijarde eura. Slijedi šest milijardi eura energetskog dodatka za umirovljenike pa 3,1 milijarda eura za privremeno smanjenje naknada za energiju, 2,7 milijardi eura za povećanje neoporezive osnovice i 2,5 milijardi eura za mjesečnu kartu za javni prijevoz od devet eura", rekao je Lay i dodao kako je trošak mjere još nepoznanica, ali je procijenio kako će se povećati za dodatnih 90 milijardi eura.
U 2023. i 2024. godini najznačajnija bi stavka trebala biti ublažavanje porezne progresije koje bi iz proračuna trebalo odnijeti 12, odnosno 27 milijardi eura, izračunali su u Ifou.
Ostali visoki troškovi uključuju izmjenu naknada za stanovanje koja bi proračun u iduće dvije godine trebala stajati po četiri milijarde eura i smanjenje PDV-a na plin, s procijenjenim proračunskim rashodom od ukupno 11,3 milijarde eura u tri godine.
"Teret pada realnih primanja zbog viših cijena energije morat će snositi društvo. Državna potpora mora slijediti dva pravila, a to su poticaji za uštedu energije koji moraju biti sačuvani u cijelosti, a pomoć treba davati samo posebno teško pogođenim kućanstvima", istaknuo je Ifoov stručnjak za makroekonomiju Andreas Peichl.
.webp){kind=icon}
