Švicarska nacionalna banka (SNB) izvijestila je o gubitku od 142,4 milijarde franaka u prvih devet mjeseci 2022. jer su previranja na svjetskim valutnim tržištima uzela danak na vrijednosti njezinog deviznog portfelja.
Valutne pozicije središnje banke rezultirale su gubitkom od 141 milijarde franaka, a minus je zabilježen i kod procjene svojih zlatnih rezervi i pozicija u švicarskoj valuti.
Brojke od ponedjeljka ukazuju da bi SNB mogla ostvariti najveći godišnji gubitak u povijesti. Iako ti rezultati neće utjecati na monetarnu politiku, ipak čine sve manje vjerojatnim scenarij isplate sredstava švicarskoj vladi i kantonima. To bi bio tek drugi put u više od 100 godina dugoj povijesti središnje banke da mora preskočiti takvo plaćanje.
SNB je provela više od desetljeća intervenirajući na valutnim tržištima kako bi zaustavila aprecijaciju švicarskog franka, što je rezultiralo portfeljem deviznih rezervi većim od 800 milijardi franaka.
Glavni alat monetarne politike središnje banke sada su kamatne stope, izašla je iz negativnih stopa krajem rujna, ali su iz SNB-a poručili kako su i dalje voljni provoditi intervencije u budućnosti.
Središnja banka podigla je ključnu stopu na -0,25 posto u lipnju i na 0,5 posto prošlog mjeseca. I dalje je zaradila 69,3 milijuna franaka u trećem tromjesečju od negativnih kamata čime, prema izračunu Bloomberga, ukupan zbroj zarade otkako je SNB počela naplaćivati bankama depozite po viđenju 2015. godine iznosi 11,9 milijardi franaka.
SNB je dioničko društvo s dioničarima iz javnog i privatnog sektora, a njena se zarada izračunava usporedbom cijena imovine na početku i kraju svakog razdoblja. Stoga joj velike promjene u profitabilnosti predstavljaju rizik, a privremeni gubici još uvijek se mogu promijeniti do kraja godine. Banka planira preliminarne rezultate za 2022. objaviti 9. siječnja iduće godine.