.webp){kind=icon}
Skoro tri četvrtine građana smatra kako je informacijska kampanja o uvođenju eura već trebala početi i zabrinuti su zbog nedostatka informacija oko posljedica i učinaka ulaska Hrvatske u eurozonu, izjavila je temeljem svog istraživanja stavova građana zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.
Istraživanje je provedeno tijekom ožujka i travnja na uzorku od 805 ispitanika.
"Građani su zabrinuti oko ulaska Hrvatske u eurozonu, a više od polovice građana ne zna kako će njihove plaće, krediti i cijene biti preračunati u euro. Moje je istraživanje pokazalo kako više od 72 posto građana smatra da je informacijska kampanja o uvođenju eura trebala odavno početi. Ljudi žele znati kako će uvođenje eura utjecati na njihove živote, pogotovo u pogledu rasta cijena", rekla je Borzan na predstavljanju istraživanja u Europskom domu u Zagrebu.
Samo 11 posto građana smatra da je Hrvatska spremna za uvođenje eura, a čak 86 posto građana misli da će se uvođenje eura iskoristiti za prešutno povećanje cijena.
Ona je navela primjer Slovenije gdje su se protiv prešutnog povećanja cijena borili kroz partnerstvo građana, potrošačkih udruga i države nadzorom cijena dvije godine prije i poslije uvođenja eura. Slovenija je uvela euro 2007. godine.
"Tko je uvođenje eura iskoristio za neopravdano povećanje cijena, taj se našao na crnoj listi, odnosno stupu srama. Svaki mjesec je čak 130 tisuća Slovenaca provjeravalo tko je na crnoj listi te je ta metoda dobila i priznanje Europske komisije", navela je Borzan.
Ona je izrazila nezadovoljstvo što hrvatska Vlada nije željela prihvatiti ideju o javnim crnim listama niti propisati kazne za neopravdana povećanja cijena.
Zanimljivo je u istraživanju i to da 84 posto građana misli da su inspekcijske kontrole potrebne kako bi se izbjeglo neopravdano povećanje cijena, no samo 16 posto njih smatra da tržišna inspekcija dobro radi svoj posao.
Hrvatska bi članica eurozone trebala postati 1. siječnja iduće godine, a dvojno iskazivanje cijena počinje u rujnu.
