Gospodarstvo eurozone sljedeće će godine uslijed rastućih troškova energije i rizika od nestašica zbog ruske invazije na Ukrajinu usporiti.
Proizvodnja će u eurozoni u 2023. godini pasti za 0,1 posto, prema rezultatima ankete koju je Bloomberg proveo među analitičarima koji su do prošlog mjeseca još predviđali rast od 0,3 posto. Najveće gospodarstvo eurozone Njemačka usporit će 0,5 posto, dok se očekuje da će Francuska, Italija i Španjolska ubrzati.
Snažno oslanjanje Njemačke na ruski plin je tu zemlju nakon početka rata u Ukrajini dovelo u nepovoljan položaj. Rastom cijena energenata i niza drugih roba, potrošači su suočeni sa sve većim troškovima života, a pouzdanje poduzetnika je nisko.
Dok u najnovijim prognozama Europske središnje banke smatraju kako će gospodarstvo izbjeći usporavanje dva tromjesečja za redom, potpredsjednik Luis De Guindos je u novinskom intervjuu objavljenom u petak izjavio kako zbog povišene inflacije postoji mogućnost "tehničke recesije".
"Njemačko gospodarstvo usporit će barem tri tromjesečja za redom do proljeća 2023. godine", kaže Dennis Huchzermeier, viši ekonomist u Handelsblatt Research Instituteu. Međutim, rekao je kako će to biti atipična recesija jer će potražnja na tržištu rada ostati visoka i proizvođači imati mnogo narudžbi koje će im poslužiti kao zaštita.
Analitičari su svoje projekcije za rast cijena iduće godine revidirali naviše. Sada se predviđa da će stopa inflacije u eurozoni u prosjeku biti 5,5 posto, u odnosu na prijašnja predviđanja kada se smatralo da će se zaustaviti na pet posto. Najveće su korekcije napravljene za Njemačku.
Europska središnja banka bi prema predviđanjima mogla snažnije podizati kamatne stope, a kamatna stopa na depozite bi u prvom tromjesečju iduće godine trebala doseći vrhunac od 2,5 posto. Prvo smanjenje kamatnih stopa očekuje se u drugom tromjesečju 2024. godine.