Hrvatsko M&A tržište jače nego ikad! Tri sektora čine 80% svih transakcija

Od početka 2025. godine zaključno s 8. prosincem, tržište spajanja i preuzimanja u Adria regiji zabilježilo je ukupno 159 transakcija, pokazuju podaci tvrtke ESFA. Najviše transakcija, njih 69, zabilježeno je u Hrvatskoj, a slijedi Slovenija s 43 transakcije, pa Srbija s 36 M&A transakcija. U BiH zabilježeno ih je šest. 

U čitavoj 2024. godini zabilježeno je ukupno 212 transakcija u regiji, a ponovno je prednjačila Hrvatska (83). Srbija je te godine zabilježila više transakcija od Slovenije, njih 61 u usporedbi s 41. U Makedoniji ih je bilo 13, a u BiH 12.

U analizi za Bloomberg Adria TV, managing partner u ESFA-i Dragan Bosiljkić detaljno je raščlanio ključne trendove na tržištu spajanja i preuzimanja u Adria regiji. Njegova analiza otkriva sve očitiju podjelu unutar regije: dok članice Europske unije, Hrvatska i Slovenija, ubrzano hvataju korak s europskim tržištem, ostatak regije suočava se sa stagnacijom potaknutom političkom neizvjesnošću.

Europski vjetar u leđa za Hrvatsku i Sloveniju

Trendovi u Adria regiji jasno pokazuju da se tržište kreće u dvije brzine. "Vidljiv je trend da dijelovi regije koji su članovi EU, poput Slovenije i Hrvatske, hvataju sve očitiji priključak s trendovima koji važe i u Europskoj uniji", ističe Bosiljkić. To potvrđuju i statistike - Slovenija, koja je više od tri puta manja od Srbije, bilježi veći broj transakcija, a i Hrvatska je po broju transakcija značajno ispred.

Ovaj se trend usklađivanja s EU posebno vidi od 2022. godine. Dok je početak prošle godine u Europi bio miran, dijelom zbog stresa uzrokovanog trgovinskim napetostima sa SAD-om, treći je kvartal "eksplodirao", što se odmah prelilo na Sloveniju i Hrvatsku. "U Hrvatskoj je zabilježen oko 30 posto veći broj transakcija u samo posljednjih mjesec i pol dana", navodi Bosiljkić, dodajući kako očekuje da će se taj zamah nastaviti i u ovoj godini. Investitori su, čini se, postali fleksibilniji i manje osjetljivi na rizike, a povoljne kamatne stope središnjih banaka idu u prilog transakcijama.

S druge strane, Srbija bilježi "dramatično manji" broj transakcija, što Bosiljkić primarno pripisuje političkoj nestabilnosti. Slična situacija s neizvjesnošću oko skorog ulaska u EU koči i tržišta u Bosni i Hercegovini te Sjevernoj Makedoniji.

U što se najviše ulaže?

Struktura gospodarstva u regiji jasno se odražava i na M&A tržištu. U svim državama dominiraju tri sektora koji zajedno čine oko 80 posto svih transakcija. "Najveći udio transakcija, između 30 i 40 posto, bilježi se u sektoru robe široke potrošnje. Slijedi ga sektor industrije, proizvodnje i transporta s podjednakim udjelom, a nakon toga IT sektor", pojašnjava Bosiljkić. Time se regija razlikuje od razvijenijih europskih tržišta gdje je vidljivo više transakcija u sofisticiranijim industrijama, poput financijskih usluga.

Gotovo sve značajnije transakcije u regiji pokreće strani kapital. "Domaći kupci su više incident nego pravilo", kaže Bosiljkić. Razlog tome je globalni trend konsolidacije u kojem veliki strateški kupci postaju sve agilniji. Oni žele sami kontrolirati tržište i izbjegavaju situacije u kojima bi im private equity fondovi preprodavali kompanije po tri do četiri puta višim cijenama nekoliko godina kasnije.

Strateški kupci su najčešće velike privatne, često obiteljske kompanije s prihodima od nekoliko stotina milijuna eura ili tvrtke izlistane na burzama. S druge strane, najveće regionalne kompanije rijetko kupuju na domaćem terenu. Sklonije su širenju poslovanja u Europskoj uniji ili SAD-u. Kada i razmatraju lokalne prilike, često nisu spremne platiti premiju jer smatraju da mogu jeftinije i brže same stvoriti sličnu tvrtku s obzirom na to da već posjeduju infrastrukturu na lokalnom tržištu.

 

Jedan od najznačajnijih pokretača transakcija u cijeloj regiji je demografski faktor - smjena generacija osnivača koji su svoje tvrtke pokrenuli devedesetih godina. Ekonomska transformacija dogodila se u svim zemljama regije u isto vrijeme, pa se sada i osnivači suočavaju sa sličnim izazovima. "Korona, poremećaji u lancima opskrbe, inflacija i ratovi, u kombinaciji s godinama osnivača, doveli su do ubrzanog razmišljanja o pronalaženju strateških partnera", objašnjava Bosiljkić.

Zanimljivo je da se na prodaju ne odlučuju samo oni koji nemaju nasljednike. Čak i tamo gdje postoje kvalificirani i motivirani nasljednici, osnivači često traže strateškog partnera, kaže Bosiljkić i objašnjava kako osnivači na taj način žele zaštititi obitelj i naslijeđe kompanije od rizika za koje procjenjuju da na njih više ne mogu adekvatno odgovoriti.

"Nesigurnost koja vlada posljednjih pet godina dodatno ubrzava taj trend", zaključuje.

Rizik regije ruši cijenu kompanija

Unatoč interesu ulagača, cijela je regija i dalje podcijenjena u odnosu na susjedne zemlje poput Italije ili Austrije. Glavni razlog je percepcija rizika. U Sloveniji i Hrvatskoj to su regulatorni pritisci, poput Vladinih odluka o ograničavanju marži ili obvezi povećanja plaća, što u kombinaciji s inflacijom odbija dio investitora. U ostatku regije, ključni su faktori politička nestabilnost i neizvjesnost europskog puta.

Najveći nesrazmjer između očekivanja vlasnika i onoga što su investitori spremni platiti trenutno je vidljiv u IT industriji. "Kompanije u outsourcingu, za koje su se nekad plaćali multiplikatori od deset puta, sada vidimo na tržištu da za relevantne kompanije veličine 20 do 30 milijuna eura eura multiplikatori idu između šest i sedam puta", ističe Bosiljkić.

Ipak, dodaje kako su vlasnici takvih kompanija tehnološki pismeniji i brže prihvaćaju novu realnost te prilagođavaju svoja očekivanja.

Dok se za Europu i svijet očekuje povijesno dobra godina u M&A aktivnostima, Adria regija nastavlja se kretati u dvije različite brzine. Slovenija bilježi jasan rast, a Hrvatska drži stabilnu, visoku razinu aktivnosti, obje prateći pozitivan europski val. S druge strane, politička nestabilnost u Srbiji dovela je do dramatičnog pada, ilustrirajući kako lokalni rizici mogu nadjačati povoljne globalne trendove. Smjena generacija osnivača ostat će ključan pokretač tržišta, no budućnost regionalnih transakcija uvelike će ovisiti o usklađivanju s europskim standardima i političkoj stabilizaciji.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.