Kada je sinoć, nešto prije ponoći po srednjoeuropskom vremenu, predsjednik SAD-a Donald Trump objavio da uvodi "recipročne carine" za većinu zemalja svijeta, trgovinski stručnjaci širom globusa pokušavali su dokučiti metodologiju koja je dovela do tih tarifa.
Prema informacijama Bloomberga Adrije, u Direktoratu Europske unije za trgovinu pokušali su na sve moguće načine razumjeti kako je Trump došao do tvrdnje da EU na američku robu naplaćuje carine u iznosu od 39 posto, uključujući "manipulacije valutom i trgovinske barijere", što mu je poslužilo kao opravdanje da sada na europsku robu uvede carine od 20 posto. Slične su glavobolje imali i dužnosnici drugih zemalja, poput Vijetnama (90 posto), Kambodže (97 posto), Laosa (95 posto), Madagaskara (93 posto) ili Srbije, za koju je Trump ustvrdio da naplaćuje 74 posto carina na američku robu. Stručnjaci su pokušavali razne matematičke formule, pa čak i zbrojiti stvarne carine, PDV i trošarine, ali nijedna kombinacija nije davala rezultate koji bi odgovarali Trumpovim tvrdnjama.
Zagonetku je prvi riješio američki financijski novinar James Surowiecki, koji je na društvenoj mreži X otkrio izvor "lažnih carinskih stopa".
Čitaj više

Evo koliko bi Hrvatska bila pogođena carinama da nije u Europskoj uniji
Prema Trumpovoj formuli carinska stopa na Hrvatski izvoz u SAD bila bi svega 0,05 posto.
prije 19 sati

Najveći gubitnik Trumpovih carina: američke burze
Carine su teže pogodile imovinu iz SAD-a nego drugih velikih gospodarstava.
prije 20 sati

Donosimo popis svih recipročnih tarifa
Prema informativnom listu Bijele kuće, globalna carina od 10 posto stupit će na snagu 5. travnja
prije 21 sat
Što su recipročne carine i koji sektori su izuzeti? Evo što trebate znati
Prema informativnom listu Bijele kuće, globalna carina od 10 posto stupit će na snagu 5. travnja
prije 22 sata
"Nisu zapravo izračunali carinske stope i necarinske barijere, kako tvrde. Umjesto toga, za svaku su zemlju jednostavno uzeli američki trgovinski deficit s tom zemljom i podijelili ga s iznosom njezina izvoza u SAD." Kao primjer naveo je Indoneziju, s kojom SAD ima trgovinski deficit od 17,9 milijardi dolara, dok je njen izvoz u SAD 28 milijardi dolara. Kada se podijele te dvije brojke, dobiva se 64 posto, što Trump prikazuje kao "carinsku stopu koju SAD plaća Indoneziji". Trumpova administracija zatim je samo prepolovila taj izmišljeni postotak kako bi odredila nove carine.
Taj potez Trumpove administracije taj je novinar specijaliziran za financije ocijenio kao "iznimnu glupost", nadopunjujući svoju analizu spoznajom da su pri izračunu carinske stope Trumpovi suradnici uzimali u obzir isključivo trgovinski deficit u robi. Kako tvrdi, iako SAD ostvaruje trgovinski suficit u uslugama s ostatkom svijeta, taj se izvoz prema Trumpu jednostavno ne računa.
"Čak i uzimajući u obzir da je riječ o Trumpu, ne mogu vjerovati da su rekli: 'Samo ćemo podijeliti trgovinski deficit s uvozom iz te zemlje i reći ljudima da je to carinska stopa', a onda su odlučili uvesti carine tako što su jednostavno prepolovili tu potpuno izmišljenu stopu! Ovo je tako glupo i obmanjujuće", napisao je.
Ubrzo je njegova objava imala oko 10 milijuna pregleda, pri čemu su brojni korisnici uspoređivali podatke za druge zemlje, potvrđujući točnost teze koju je iznio Surowiecki.
U međuvremenu je tu metodologiju potvrdio i Ured američkog trgovinskog predstavnika (USTR), navodeći da su koristili podatke Američkog zavoda za statistiku iz 2024. godine.
Na primjeru Srbije računica izgleda ovako: prema podacima američkog Zavoda za statistiku, trgovinski deficit SAD-a u razmjeni sa Srbijom u 2024. iznosio je 604,5 milijuna dolara, dok je srpski izvoz u SAD dosegnuo rekordnih 814,4 milijuna dolara. Kada se taj deficit podijeli sa srpskim izvozom u SAD, dobije se 74,22 posto, što je iznos koji Trumpova administracija smatra carinskom stopom koju Srbija navodno nameće na američku robu. Taj je iznos potom podijeljen s dva, čime se, kako tvrde u Washingtonu, dobila "diskontna" stopa carina za robu koju SAD uvozi iz Srbije.
Bessent: Nemojte uzvraćati
Američki ministar financija Scott Bessent apelirao je na trgovinske partnere da ne odgovaraju protumjerama, upozoravajući da bi odmazda mogla dodatno "pogoršati situaciju".
"Moj savjet svakoj zemlji u ovom trenutku glasi: nemojte uzvraćati. Pričekajte, sagledajte situaciju, jer ako uvedete protumjere, doći će do eskalacije. Ako ne reagirate, ovo je vjerojatno najgora točka do koje će se stvari pogoršati", rekao je Bessent za Fox News, dok je u razgovoru za CNN naglasio da bi bilo "nepromišljeno" donositi "ishitrene" odluke.
Na pitanje kako očekuje da će američko tržište reagirati, rekao je da ne zna, ali je naglasio kako će dugoročni ekonomski faktori, poput gospodarskog rasta i stabilnosti tržišta, imati veći utjecaj od trenutačnih reakcija na carine. Iako je priznao da bi carine mogle dovesti do rasta cijena, dodao je da to "ne mora nužno biti slučaj".
Europska odmazda pogađa Silicijsku dolinu?
Europski komentatori posebnu ironiju vide u tome što je dan kada je objavio trgovinski rat ostatku svijeta Trump nazvao "Danom oslobođenja". Prema ocjeni urednika njemačkog poslovnog dnevnika Handelsblatt Jensa Münchratha, kada se govor američkog predsjednika očisti od samohvale, "ostaju dekonstrukcija i devastacija".
"Trump bezobzirno uništava posljednje ostatke trgovinskog poretka utemeljenog na pravilima. Pravila međunarodnog prava? Nevažna. Sporazumi o slobodnoj trgovini? Čak i papiru na kojima su napisani nisu vrijedni. Pouzdanost nekada vodeće sile Zapada? To je prošlost. U svakom slučaju, nitko, osim možda samog Trumpa, ne bi se trebao osjećati oslobođeno u ovim trenucima nakon 2. travnja", piše Münchrath. Dodaje kako će agonija vjerojatno pogoditi i ovu stranu američke carinske granice te da će SAD tek osjetiti posljedice toga, za njega samodestruktivnog poteza.
Prema mišljenju urednika tog uglednog njemačkog poslovnog dnevnika, europska odmazda sada bi trebala pogoditi i Silicijsku dolinu, odnosno najveće visokotehnološke kompanije.
U videoobraćanju na društvenoj mreži X, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ocijenila je američke carine kao "težak udarac" svjetskom gospodarstvu, upozoravajući da će posljedice biti "ogromne". Istaknula je i kako Europska unija priprema protumjere ako pregovori ne uspiju.
"Već dovršavamo prvi paket protumjera kao odgovor na carine na čelik", rekla je u izjavi snimljenoj u Uzbekistanu, uoči samita partnerstva EU-a i središnje Azije, dodajući kako su u pripremi i dodatne "protumjere za zaštitu naših interesa i tvrtki ako pregovori ne uspiju". "Globalno gospodarstvo će uvelike patiti, neizvjesnost će rasti, a bit će potaknut daljnji protekcionizam. Posljedice će biti strašne za milijune ljudi širom svijeta, posebice za najranjivije zemlje koje sada podliježu najvišim američkim carinama", upozorila je Von der Leyen.
Istaknula je i kako će se milijuni građana suočiti s većim računima za hranu, lijekove i prijevoz.
"Troškovi poslovanja sa Sjedinjenim Državama dramatično će porasti", rekla je, dodajući da će rasti inflacija te da će "sve tvrtke, velike i male, patiti od prvog dana" zbog prekida opskrbnih lanaca, veće neizvjesnosti i složene birokracije. "Štoviše, čini se da u ovom kaosu nema reda. Ne postoji jasan put kroz kompleksnost i kaos koji pogađa sve američke trgovinske partnere", zaključila je.