Što su recipročne carine i koji sektori su izuzeti? Evo što trebate znati

Američki trgovinski partneri iz cijelog svijeta bit će podložni Trumpovim recipročnim carinama. Evo što trebate znati.

U srijedu 2. travnja predsjednik Donald Trump najavio je široke "recipročne" carine na uvoz od američkih trgovinskih partnera diljem svijeta. SAD će nametnuti minimalne carine od 10 posto svim trgovinskim partnerima i još više stope za oko 60 zemalja koje imaju velike trgovinske suficite sa SAD-om. Na primjer, recipročna stopa na uvoz iz Kine bit će 34 posto; iz Europske unije 20 posto; i iz Vijetnama, 46 posto.

Prema informativnom listu Bijele kuće, globalna carina od 10 posto stupit će na snagu 5. travnja, a zatim će biti zamijenjena individualiziranim višim carinama 9. travnja.

Objava je pružila neke odgovore o prirodi Trumpovog dugo očekivanog "recipročnog" tarifnog plana nakon mjeseci neizvjesnosti. Stope s kojima se zemlje suočavaju individualizirane su na temelju procjene američke vlade o porezima i necarinskim preprekama koje te zemlje nameću robi iz SAD-a. Prema Trumpovom planu, zemlje će biti pogođene porezom jednakim polovici tog izračunatog troška.

"Recipročno, to znači da oni to rade nama, mi to radimo njima", rekao je tijekom objave. "Vrlo jednostavno. Ne može biti jednostavnije od toga."

Predsjednikov "Dan oslobođenja" njegov je najznačajniji dosad u njegovim nastojanjima da rekonstruira ekonomski odnos SAD-a sa svijetom.

Što su recipročne tarife?

Izraz "recipročan", kada se koristi u kontekstu trgovine, povijesno se odnosio na mjere koje su obje strane poduzele kako bi osigurale poštenje u bilateralnoj trgovini. Veći dio proteklih 90 godina to je obično značilo smanjenje trgovinskih prepreka. U SAD-u je Zakon o recipročnim trgovinskim sporazumima iz 1934. označio kraj ere američkog protekcionizma i omogućio SAD-u i partnerskim zemljama da međusobno pregovaraju o nižim carinama na robu. 

Trump i njegovi savjetnici tvrde da praksa mnogih trgovačkih partnera stavlja američke izvoznike u konkurentsku prednost, na štetu američke proizvodnje. Izgradnja carinskog zida oko američkog gospodarstva, tvrde oni, potaknula bi strane proizvođače - ili američke tvrtke koje posluju u inozemstvu - da grade pogone u SAD-u i zapošljavaju američke radnike, preokrećući raspadanje srednje klase u zemlji. Strategija ima još jedan, noviji cilj: stvaranje prihoda za plaćanje smanjenja poreza.

Kako će funkcionirati Trumpove recipročne carine?

Nove uvozne takse prilagođene su za oko 60 američkih trgovinskih partnera. Cilj je nadoknaditi ne samo vlastite carine trgovačkog partnera na američku robu, već i druge čimbenike za koje se smatra da američke proizvođače stavljaju u nepovoljniji položaj, kao što su subvencije tvrtkama koje se smatraju nepoštenim, propisi kao što su pravila za zaštitu osobnih podataka, porezi na dodanu vrijednost (PDV), upravljani devizni tečajevi i slaba zaštita intelektualnog vlasništva.

Ove takozvane "necarinske barijere" procijenili su Ured američkog trgovinskog predstavnika i Ministarstvo trgovine, koji su izradili plan za nove namete za svaku državu po zemlju.

Recipročne carine primjenjivat će se na svu robu koja stiže iz određene zemlje po jedinstvenoj stopi, uz neke iznimke.

Čelik, aluminij i automobili koji već podliježu Trumpovim obvezama neće se suočiti s recipročnim carinama, navodi se u dokumentu Bijele kuće. Bakar, farmaceutski proizvodi, poluvodiči i proizvodi od drva, za koje se očekuje da će uskoro biti predmet carinske istrage prema Odjeljku 232 Zakona o širenju trgovine, također će biti izuzeti, kao i "poluga i energija i drugi određeni minerali koji nisu dostupni u Sjedinjenim Državama".

Roba iz Kanade i Meksika koja nije obuhvaćena sjevernoameričkim sporazumom o slobodnoj trgovini već se suočava s carinama od 25 posto koje je Trump povezao s trgovinom drogom i neovlaštenom migracijom; oni će ostati na snazi ​​i dva najveća američka trgovinska partnera neće biti podložni novom tarifnom režimu sve dok su zasebne carine na snazi.

Koje zemlje podliježu najvišim uzajamnim carinama?

Kineska kumulativna carinska stopa od 54 posto uključuje i carinu od 20 posto koja je već naplaćena ranije ove godine, dodatu pristojbi od 34 posto izračunatoj kao dio Trumpovog takozvanog recipročnog plana, prema anonimnim izvorima. Stopa Europske unije je 20 posto, a Vijetnama 46 posto, pokazuju dokumenti Bijele kuće. Ostale zemlje koje su uvedene veće carine su Japan s 24 posto, Južna Koreja s 25 posto, Indija s 26 posto, Kambodža s 49 posto i Tajvan s 32 posto.

 

 

"Posebno azijske zemlje izgledaju kao da su na liniji vatre", rekla je Wendy Cutler iz Asia Society Policy Institutea.

Ima li prostora za pregovore?

Presedani sugeriraju da Trump voli prvo šokirati, a zatim pregovarati. Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata omogućio je carinska izuzeća za neke zemlje i za neke uvoze nakon lobiranja domaćih industrija koje bi bile pogođene porezima.

Predsjednik je signalizirao da bi i recipročne tarife mogle biti podložne promjenama. Prema dokumentu Bijele kuće, o recipročnim carinama može se ponovno pregovarati s trgovinskim partnerima koji "poduzimaju značajne korake kako bi ispravili nerecipročne trgovinske aranžmane i uskladili se sa Sjedinjenim Državama u pitanjima gospodarstva i nacionalne sigurnosti".

Jesu li recipročne tarife pravedne?

Ovisi o tome je li vaša definicija "poštenog" dovoljno fleksibilna da obuhvati zemlje na različitim stupnjevima ekonomskog razvoja. Tržišta u nastajanju imaju tendenciju postavljati više carine na uvoz određene robe kako bi zaštitila radna mjesta i domaću industriju - među kojima je glavna poljoprivreda - sve dok ne dostignu određenu razinu konkurentnosti na globalnoj razini.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar