EU će uzvratiti udarac na Trumpove carine

Europska unija, najveći trgovinski partner SAD-a, obećala je odmazdu nakon što je predsjednik Donald Trump najavio opsežne carine protiv bloka u svojoj težnji da razmontira globalni trgovinski sustav.

Govoreći iz Bijele kuće u srijedu, Trump je najavio carinu od 20% na uvoz iz EU, koja stupa na snagu 9. travnja. Ponovio je svoju tvrdnju da mu 27 država članica "otima novac" i nazvao to "patetičnim". Također je uveo različite carinske stope za određene zemlje, uključujući stopu iznad 50% za Kinu.

"Najava predsjednika Trumpa predstavlja veliki udarac svjetskom gospodarstvu", izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u video obraćanju u četvrtak. "Pripremamo dodatne protumjere kako bismo zaštitili naše interese i poduzeća ako pregovori propadnu."

Trumpove takozvane recipročne carine ciljaju sve trgovinske prepreke s kojima se suočava američki izvoz u inozemstvu, poput carina, domaćih propisa i poreza. Von der Leyen je ranije izjavila da EU "ima mnogo aduta", uključujući osvetničke carine i mjere protiv američkih usluga i tehnoloških kompanija.

Američke mjere prijete da izbrišu velik dio gospodarskog rasta eurozone koji Europska središnja banka predviđa za ovu i sljedeću godinu. Utjecaj na inflaciju je manje jasan, što je razlog zbog kojeg dužnosnici ECB-a nisu donijeli konačne zaključke o ishodu svoje sljedeće sjednice politike 17. travnja.

EU će odgovoriti protumjerama

Najnovije američke mjere dolaze nakon što je Trump ranije najavio carinu od 25% na uvoz čelika i aluminija, kao i na automobile i neke autodijelove. EU je odgovorila najavom protumjera u vrijednosti do 26 milijardi eura (28,1 milijardu dolara) kao reakciju na carine na metale, koje bi trebale stupiti na snagu sredinom travnja. Trump je također rekao da će objaviti dodatne sektorske carine na proizvode poput drvene građe, farmaceutskih proizvoda i poluvodiča.

Trump je zaprijetio carinom od 200% na europsko vino, šampanjac i druga alkoholna pića ako EU nastavi s uvođenjem nameta na američki izvoz viskija, koji bi trebao stupiti na snagu 14. travnja.

Francuska i druge zemlje pozvale su Komisiju, koja vodi trgovinsku politiku EU-a, da razmotri upotrebu instrumenta protiv prisile – najmoćnijeg trgovinskog alata EU-a, osmišljenog za suprotstavljanje državama koje koriste trgovinske i ekonomske mjere na prisilan način, izvijestio je Bloomberg.

Taj takozvani ACI (Anti-Coercion Instrument) nikada prije nije bio korišten i mogao bi dovesti do ograničenja trgovine i usluga, kao i određenih prava intelektualnog vlasništva, stranih izravnih ulaganja i pristupa javnim nabavama.

Bloomberg

Počinju pregovori?

Ministri trgovine EU sastat će se 7. travnja kako bi raspravili o američkim mjerama i odgovoru EU-a.

Von der Leyen je obećala odlučan i proporcionalan odgovor na carine, ali je također naznačila da bi EU radije izbjegla sukob i pronašla pregovaračko rješenje u nadolazećim tjednima.

Govoreći nakon predsjednikove objave, njegov ministar financija upozorio je druge zemlje da ne uzvraćaju udarac. "Ne bih pokušavao uzvratiti", rekao je Scott Bessent za Bloomberg Television. "Dok god ne uzvratite, ovo je gornja granica."

Komisija trenutno radi na "memorandumu" mogućih ustupaka SAD-u kako bi se postigao dogovor o uklanjanju ili smanjenju carina. Taj dokument bi trebao odrediti područja za pregovore o carinama, međusobnim ulaganjima između SAD-a i EU-a, kao i ublažavanju određenih propisa i standarda, izvijestio je Bloomberg.

Šef trgovine EU-a, Maroš Šefčovič, prošlog je tjedna otputovao u Washington kako bi raspravljao o trgovinskim pitanjima s američkim ministrom trgovine Howardom Lutnickom, trgovinskim predstavnikom Jamiesonom Greerom i direktorom Nacionalnog ekonomskog vijeća Kevinom Hassettom. Iako nije uspio spriječiti nove carine, počeli su mapirati okvir mogućeg dogovora za njihovo smanjenje, izvijestio je Bloomberg.

Tijekom razgovora u Washingtonu posebno su istaknuta pitanja koja nisu izravno vezana uz carine, poput poreza na dodanu vrijednost (PDV), digitalnih poreza i nekoliko propisa i prehrambenih standarda EU-a. EU tvrdi da je njezin PDV pošten i nediskriminirajući porez koji se jednako primjenjuje na domaće i uvezene proizvode.

Trumpova administracija usmjerila je napade na ono što smatra nepravednim preprekama američkim proizvodima, za koje vjeruje da pridonose trgovinskoj neravnoteži u korist Europe. EU je također iznijela mogućnost dodatne kupnje ukapljenog prirodnog plina i obrambene opreme.

Europski dužnosnici naglasili su da, iako EU ima suficit u trgovini robom sa SAD-om, 27-člani blok uvozi mnogo američkih usluga, uključujući e-trgovinu, društvene mreže i internetske tražilice – sve dio američke tehnološke industrije koja se nedavno približila Trumpu i njegovim savjetnicima. EU i SAD imaju više od 5 bilijuna eura (5,4 bilijuna dolara) vrijednih međusobnih ulaganja na svojim tržištima, prema podacima Komisije.

Njemačka je najviše izložena Trumpovim potezima zbog svog trgovinskog suficita od 92 milijarde eura u robnoj razmjeni sa SAD-om u 2024., prema podacima Eurostata. Njezin vodeći automobilski sektor posebno je na udaru, što dodatno otežava situaciju industriji koja se suočava s padom tržišne pozicije u Kini i prijelazom na električna vozila.

Ovaj trgovinski udarac umanjit će očekivanja brzog oporavka nakon dvije godine kontrakcije, upravo u trenutku kada budući kancelar Friedrich Merz planira povećati izdvajanja za obranu i infrastrukturu kako bi gospodarstvo vratio na pravi put.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar