Robotika je jedna od najbržerastućih industrija na svijetu. Svoje mjesto pronašla je od domaćinstava i pametnih usisivača do industrijskih robota koji umjesto čovjeka obavljaju najteže i najpreciznije poslove. No, dok je u razvijenim zemljama robotika zastupljena u svim aspektima života, u Bosni i Hercegovini to nije slučaj.
Bosna i Hercegovina ima svega nekoliko primjera industrijske robotike, ali, kako kažu sugovornici Bloomberg Adrije, stanje na tržištu sve više napreduje, pa ovaj sektor bosanskohercegovačkim kompanijama više nije nepoznanica. Međutim, za dostizanje razine svakodnevne primjene potrebno je još mnogo rada.
Prema podacima Međunarodne federacije robotike (International Federation of Robotics – IFR) za 2021. godinu, prodaja robota za uslužni sektor širom svijeta u odnosu na 2020. godinu porasla je za 37 posto, odnosno za 517.385 novih industrijskih robota. Brojka rekord pretpandemijske robotske instalacije od 2018. premašuje za 22 posto, pa zaliha operativnih robota širom svijeta danas iznosi oko 3,5 milijuna jedinica.
Robotika u Bosni i Hercegovini prisutna je još od doba Energoinvesta. Ovaj gospodarski div i centar znanstveno-istraživačkog rada negdašnje države proizvodio je i industrijske robote.
Zaostavština Emerika Bluma oživljena je 2017. godine osnivanjem Blum Laba – inkubatora koji kombinira softverske, hardverske i praktične obrazovne radionice te mladima omogućuje direktan pristup najnovijim tehnologijama i saznanjima iz područja robotike, dronova, pametnih zgrada i gradova, precizne agrikulture, umjetne inteligencije te srodnih suvremenih tehnologija.
Depositphotos
Ovaj sektor ponovo pronalazi svoje mjesto u BiH. Miralem Bulić, voditelj poslovnog razvoja Njemačkog centra za robotiku iz Tuzle (Deutsche Kompetenzzentrum für Robotik – DKR), za Bloomberg Adriju objašnjava kako industrijska robotika na tržištu BiH s godinama napreduje.
"Mi se kao država ne pojavljujemo uopće u analizama razvijenosti robotike u svijetu, tako da ne postoji nikakav registar o broju instaliranih robotskih ćelija u BiH", kaže Bulić.
U Bosni i Hercegovini se ne proizvode roboti, ali je primjetan drukčiji stav klijenata i sve veća otvorenost prema industrijskoj robotici, kaže Bulić pa navodi primjer bijeljinske kompanije Megadrvo koja je u svojem pogonu instalirala gotovo industrijsko robotsko rješenje razvijeno upravo u DKR-u.
"Rješenje podrazumijeva slaganje eko-briketa u procesu proizvodnje drvenog eko-briketa. Generalno, takve kompanije koje dolaze iz metalskog, drvnog, prehrambenog te kemijskog sektora su većinom korisnici industrijskih robotskih rješenja u BiH", navodi Bulić.
Kako kaže, razdoblje krize izazvano pandemijom koronavirusa pozitivno je utjecao na sektor robotike jer su roboti bili adekvatno rješenje za probleme izazvane manjkom ljudske snage u proizvodnji.
Niska implementacija u proizvodnim procesima BiH
Isak Karabegović, profesor i član Akademije nauke i umjetnosti BiH, kaže kako Bosna i Hercegovina posljednjih godina na listi IFC-a ostvaruje vrlo nisku implementaciju industrijskih robota od manje od 100 jedinica godišnje.
Stanje je u zemljama Adria regije slično, a Slovenija jedina odskače zbog tvrtke Reno koja u svojoj djelatnosti implementira robote.
Problemi koji koče automatizaciju i robotizaciju proizvodnih procesa u BiH, prema Karabegovićevu mišljenju, prije svega su neznanje, visoke cijene robota, te nedovoljna edukacija kadrova koji bi takve tehnologije mogli implementirati i održavati.
"Razvojem kolaborativnih robota daje se mogućnost malim i srednjim kompanijama da implementiraju robote jer je cijena implementacije prihvatljiva i za njih. Njihovo programiranje je pojednostavljeno. Država mora stimulirati kompanije da krenu u potpunu automatizaciju i digitalizaciju kako bi bile konkurentne na globalnom tržištu", kaže Karabegović za Bloomberg Adriju.
"Na pitanje upotrebljavate li industrijske robote u proizvodnji, 73 posto odgovorilo je 'ne', 21 posto je odgovorilo 'da' i šest posto odgovorilo je 'nije mi poznato'. Ovo nam ukazuje da je veoma niska implementacija industrijskih robota u proizvodnim procesima BiH", objašnjava Karabegović.
U BiH se uvezeni roboti najviše koriste u drvnoj te metaloprerađivačkoj industriji, no robotika polako ulazi i u bosanskohercegovački obrazovni sustav, kaže Anes Hadžiomerović, predsjednik i menadžer za obrazovanje i obuku mostarskog Centra za edukaciju, robotiku, inovacije i tehnologiju.
Prema njegovim riječima, za razvoj robotike u Bosni i Hercegovini potrebno je ulagati u obrazovanje.
"Polako se ide k tome da se u osnovne i srednje škole ona ubaci kroz izvannastavne aktivnosti, a neke škole su je čak uspjele ubaciti u svoje kurikulume u toku redovne nastave. (…) Dovoljan je primjer da smo mi prošle godine na Međunarodnoj robotičkoj olimpijadi FGC2021 osvojili prvo mjestu u svijetu u konkurenciji od 177 zemalja sudionica", kaže Hadžiomerović za Bloomberg Adriju.
Svi mladi natjecatelji koristili su isti robotički kit bez vanjskih dijelova i time pokazali kako su najbolji u svijetu. "Zamislite sada da imaju adekvatne uvjete za rad i učenje – gdje bi nam kraj bio?!"
Prema IFR-u, u svijetu je prošle godine prodana oko 121 tisuća profesionalnih servisnih robota, od čega je svaki treći bio namijenjen za prijevoz robe ili tereta. Više od 20 tisuća prodanih robota namijenjeno je korištenju u ugostiteljstvu za, između ostalog, pripremu hrane i pića.
Razdoblje pandemije koronavirusa doprinijelo je prodaji 14.823 jedinice medicinskih robota, što je porast od 23 posto. Prodano je najviše kirurških robota te robota za rehabilitaciju i neinvazivnu terapiju, dok je udio robota za dijagnostiku i dalje relativno nizak.
Potražnja za profesionalnim robotima za čišćenje porasla je za 31 posto, dok je više od 8000 jedinica prodano za digitalizaciju poljoprivrede.
Iako je industrija uslužne robotike mlada i rastuća, 87 posto proizvođača osnovano je prije 2017. godine. Udio novoosnovanih kompanija se posljednjih godina smanjuje jer se fokus industrije premjestio na softver i razvoj aplikacija.