.webp){kind=icon}
Među državama regije, Hrvatska i Srbija iduće godine imaju najveće potrebe za zaduživanjem, što bi moglo dovesti i do rasta kamatnih stopa po kojima će se te države zaduživati. Kako bi pokrila potrebe za refinanciranjem starih obveznica i novi proračunski deficit, Hrvatska će iduće godine morati namaknuti novca u visini 15 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). U susjednoj Srbiji taj udio je 10 posto, izračunali su analitičari Bloomberg Adrije.
Oni ističu kako bi se zbog toga mogao "stvoriti pritisak na rast cijena financiranja" za te dvije države, iako će na potražnju, pa tako i konačnu cijenu državnih obveznica utjecati i namjere investitora. Ulagači će zasigurno u razmatranja uzeti i prilike za kupnju obveznica drugih država poput Rumunjske ili Mađarske koje imaju slične potrebe za financiranjem.
S druge strane, u nešto se povoljnijem položaju po tom pitanju nalaze Bosna i Hercegovina, te Slovenija, čije se potrebe za zaduživanjem iduće godine kreću u razini od četiri posto BDP-a za BiH, do šest posto BDP-a u Sloveniji. To znači da barem ta komponenta neće previše utjecati na konačnu visinu kamata koju će te države plaćati na svoje nove dugove. Sjeverna Makedonija se nalazi nešto bliže gornjem dvojcu i tamo potreba za novim financiranjem doseže razinu od devet posto BDP-a.
Analitičari Bloomberg Adrije drže da će barem do sredine 2023. prinosi na državne obveznice kao i tzv. spreadovi oscilirati, ali s tendencijom rasta, nakon čega bi trebalo uslijediti "postepeno povlačenje". Spreadovi, odnosno razlike prinosa u odnosu na referentne obveznice, odraz su dodatnog rizika koji obveznice pojedinih država nose u usporedbi s državama poput Njemačke. U razdobljima nesigurnosti na svjetskim financijskim tržištima oni mogu nesrazmjerno skakati.
Mogući rast rizika na tržištima kapitala idućih mjeseci barem će dijelom izbjeći Slovenija koja je ovih dana dodala novu 500 milijuna eura vrijednu tranšu već postojećoj obveznici s dospijećem 2032. godine. Kao i Rumunjska koja je također bila aktivna na tržištu, Slovenija je privukla "relativno visoku potražnju globalnih investitora", što pokazuje da investitori raspolažu s dosta novca. Za dobru potražnju su dijelom zaslužne i atraktivne cijene novih obveznica, tumači naš analitički tim koji dodaje da će za vlade država u regiji prilikom izdavanja obveznica i dalje prioritet biti svjetska tržišta, ali da bi, barem za vrijednosnice kraćeg dospijeća, privlačna mogla biti i lokalna tržišta.
Prinosi na obveznice država u regiji su u protekla četiri tjedna dotaknuli nove ovogodišnje maksimume, i to zbog straha investitora od pojačanog rizika, ističe naš analitički tim, a došlo je i do rasta spreadova. Razinu rasta možda najbolje ilustriraju prinosi na srpske državne obveznice koji se u ovom trenutku kreću oko razine od 7,7 posto. Ovogodišnji maksimum bio im je 7,94 posto, a minimum samo 1,66 posto. Makedonski prinosi pokazuju sličan trend. Ovogodišnji im je minimum bio na 2,08 posto, a maksimum na čak 7,49 posto, te sada se kreću blizu 7,48 posto.
S obveznicama Bosne i Hercegovine situacija je tek nešto povoljnija: njihovi prinosi su ove godine oscilirali između 3,22 i 6,85 posto, a u ovom se trenutku kreću oko razine od 6,84 posto. Slovenske i hrvatske obveznice pokazuju ipak nešto bolju sliku. Prinosi im se u ovom trenutku kreću oko 2,02 posto za slovenske i 3,19 posto za hrvatske vrijednosnice. Maksimum je u slovenskom slučaju dosegnut na razini od 2,54 posto, a u hrvatskom na 3,44 posto.
Najveći dio krivice za rast rizika u posljednjih mjesec dana snose očekivanja ulagača da će doći do daljnjeg stezanja monetarnih politika ključnih svjetskih središnjih banaka, kao i rastuća vjerojatnost recesije u najvećim svjetskim ekonomijama te daljnji rast geopolitičkih napetosti. Vrijednost dioničkog indeksa S&P 500 je u tom razdoblju snižena za osam posto, a prinosi na obveznice manje razvijenih država su rasli. Manjak interesa ulagača za obveznicama rizičnijih država dovodi do pada njihovih cijena i posljedičnog rasta prinosa.
Analitički tim Bloomberg Adrije očekuje da će iduće godine rasti proračunski deficiti država u regiji, i to zbog sve slabije ekonomske aktivnosti i javnih troškova vezanih uz visoku cijenu energenata. Spreadovi država s boljim kreditnim rejtingom poput Slovenije i Hrvatske neće biti pod velikim pritiskom prema gore, iako je pozitivan utjecaj koji je Hrvatska uživala zbog očekivanog ulaska u eurozonu gotovo u potpunosti "iscrpljen", ističu analitičari.
U slučaju oscilacija na svjetskim tržištima, Srbija, Sjeverna Makedonija te Bosna i Hercegovina će "osjetiti jači udarac na cijene zaduživanja", upozorava naš analitički tim. Uz mogući rast privlačnosti lokalnih tržišta kapitala, porast će i privlačnost zaduživanja na kraći rok. U privatnom sektoru se ne očekuje rast kamatnih stopa na kredite usprkos tome što dolazi do općenitog rasta kamatnih stopa jer će slabija ekonomska aktivnost smanjiti potražnju za kreditima.
