Je li umjetna inteligencija novi dot-com balon?

Nova tehnologija će promijeniti sve, rekao je guru. „Transformira kulturu, ekonomije i politike daleko temeljitije nego što je to učinilo računalno doba“, napisao je. „Rađa se novo gospodarstvo, utemeljeno na novoj sferi obilnog sjaja – stvarnost razotkrivena i ogoljena, ostavljajući samo prometejsku luč.“

George Gilder, pisac i tehnološki guru, napisao je ove riječi krajem 2000. godine. Revolucionarna tehnologija na koju je mislio jest optički kabel. Imao je razloga za optimizam. U prethodnih nekoliko godina, takozvana informacijska superautocesta pronašla je kanale po čitavoj državi dovodeći tako internet brojnim Amerikancima. Procvat je uzrokovao pojavu brojnih telekomunikacijskih tvrtki, a dionice mnogih od njih Gilder je preporučivao u svom popularnom investicijskom biltenu.

Mjesecima kasnije, telekomunikacijske tvrtke su propale. Industrija je izgubila 500 milijardi dolara (434,33 milijarde eura), a više od 200 tvrtki je bankrotiralo. Neki su direktori završili u zatvoru. Prometejska luč bilo je strahovito jaka, da je zasljepljivala.

Gilderova uzvišena retorika možda vam zvuči poznato ako ste slušali tehnološke rukovoditelje kako govore o umjetnoj inteligenciji. U lipnju je Elon Musk predvidio da će umjetna inteligencija postati pametnija od bilo kojeg čovjeka do kraja 2026. godine.  Izvršni direktor tvrtke OpenAI, Sam Altman, izjavio je u srpnju kako će proizvod njegove tvrtke „preoblikovati tijek ljudske povijesti“. Mark Zuckerberg pretpostavlja stvaranje „osobne superinteligencije koja vam pomaže postići vaše ciljeve, stvoriti ono što želite vidjeti u svijetu, biti boljim prijateljem i postati osoba kakva težite biti“.

Izvršni direktori potkrepljuju svoje izjave dolarima. Pet najvećih tehnoloških tvrtki zajedno ove će godine utrošiti procijenjenih 371 milijardu dolara (322 milijarde eura) na ogromne podatkovne centre potrebne za obuku i pokretanje složenih modela umjetne inteligencije. Očekuje se da će se ta brojka povećati u nadolazećim godinama. Naime, u tvrtki McKinsey & Co. predviđaju kako će stvaranje podatkovnih centara do 2030. doseći do 5,2 bilijuna dolara (4,51 bilijuna eura) novih troškova kako bi se zadovoljila potražnja za umjetnom inteligencijom. To je više od sedam puta premašuje troškove izgradnje sustava međudržavnih autocesta, više od 15 puta premašuje troškove svemirskog programa Apollo i više od 150 puta premašuje troškove Projekta Manhattan (tajni projekt izrade atomske bombe iz 1941.) , kad se u obzir uzme inflacija.

Sva ta potrošnja postavlja pitanje hoće li umjetna inteligencija ikada proizvesti dovoljno prihoda da opravda cijenu. Matematika je zastrašujuća. Očekuje se da će tehnologija umjetne inteligencije ostvariti 60 milijardi dolara (52 milijarde eura) prihoda u 2025., prema jednoj procjeni Azeema Azhara i Nathana Warrena, autora biltena Exponential View usmjeren na umjetnu inteligenciju. Taj će se broj morati dramatično povećati ako tehnološke tvrtke žele nadoknaditi troškove. U rujnu su u tvrtki  Bain & Co. izračunali kako će velikim tehnološkim tvrtkama trebati dvije milijarde dolara (1,75 milijardi eura) dodatnih godišnjih prihoda za plaćanje troškova podatkovnih centara do 2030., te su projicirali deficit od 800 milijardi dolara (694 milijardi eura) godišnje čak i u idealnim okolnostima. Ako divovi umjetne inteligencije i njihovi investitori ne budu mogli vratiti svoj novac, onda govorimo o povijesno velikom slučaju prekomjerne izgradnje i prekomjernog ulaganja. Možda već postoji i naziv za to.

„Vjerujem da je to balon“, kaže Harris Kupperman, osnivač tvrtke Praetorian Capital Management, samoprozvanog contrarian hedge fonda (slijedi strategiju investiranja suprotno prevladavajućim trendovima) koji upravlja s oko 300 milijuna dolara (260 milijuna eura) kapitala. „Hoće li ikada biti povrata za ovo? Mislim da je odgovor – nemoguće'“ Pokrivanje troškova samo ovogodišnje izgradnje zahtijevat će dodatni prihod od 480 milijardi dolara, prema Kuppermanovim izračunima. Odakle će to doći, nije jasno, posebno s obzirom na to da je za većinu korisnika ChatGPT trenutačno besplatan. „Da su vam naplaćivali nekoliko dolara svaki put kada biste nešto upitali ChatGPT, nisam siguran bi li imali tržište“, kaže Kupperman.

Ne pomaže ni to što grafičke procesorske jedinice (engl. skraćenica GPU), ključni računalni čipovi za umjetnu inteligenciju koji čine značajan dio troškova podatkovnih centara, brzo gube funkcionalnost. Kod financijskih balona u prošlim  vremenima, poput izgradnje željeznice u 19. stoljeću ili izgradnje telekomunikacija početkom 2000-ih, prekomjerno trošenje je makar ostavilo za sobom trajnu infrastrukturu. Čak i ako ljudi nisu odmah koristili željezničke tračnice, one su se koristile desetljećima, kao i optički kabel postavljen 1990-ih. Nasuprot tome, čini se da GPU-i imaju rok trajanja od samo nekoliko godina nakon čega im svrha bude rješavanje samo jednostavnijih zadataka umjetne inteligencije. Matematika pokazuje kako se trošenje na umjetnu inteligenciju manje čini nalik zamašnjaku, a više nalik kotaču za hrčke.

 

Zatim su tu i „uska grla“ koja bi mogla spriječiti dovršetak mnogih planiranih tvornica umjetne inteligencije. U tvrtki Boston Consulting Group mišljenja su kako su za izgradnju podatkovnih centara obično potrebno dvije do tri godine, dočim za njihovo spajanje na izvor električne energije može biti potrebno i do osam godina. Dakle, još toliko vremena će trebati da podatkovni centri počnu generirati prihod. I to ako električna energija uopće bude dostupna. Naime, u procjeni iz 2024. koju je provela Virginia, svjetska prijestolnica podatkovnih centara, zaključeno je da bi zadovoljavanje neograničenih energetskih potreba ove infrastrukture bilo „vrlo teško“, pa čak i zadovoljavanje polovine te potražnje bilo bi „teško“.

Skeptici također ukazuju na razočaravajuće rezultate samih AI alata. Često citirana studija MIT Media Laba otkrila je da 95 posto AI pilot-projekata kojima su upravljala poduzeća nije ostvarilo nikakav mjerljiv povrat. Tvrtka McKinsey izvijestila je da gotovo osam od deset tvrtki koje usvoje generativnu AI ne vide „značajan utjecaj na konačni rezultat“. OpenAI je u kolovozu objavio GPT-5 dobivši mlake recenzije, što je dovelo u pitanje pretpostavku industrije kako je „više podataka“ bolje kada je u pitanju AI.

Konačno, promatrači zabrinuti zbog balona umjetne inteligencije ukazuju na cikličnost nedavnih poslova što podsjeća na telekomunikacijski balon. Primjerice, Nvidia istovremeno prodaje čipove tvrtki OpenAI i ulaže u tvrtku OpenAI. Također, postoji zabrinutost zbog sve veće netransparentnosti mehanizama financiranja. Tako je primjerice Meta Platforms u kolovozu prikupila 29 milijardi dolara (25 milijardi eura) za podatkovne centre od privatnih kreditnih tvrtki. Veliki startupi poput OpenAI-a i CoreWeavea također su se oslanjali na privatne kreditore za financiranje podatkovnih centara. Ti ugovori često imaju oblik društva posebne namjene (engl. special purpose vehicles – SPV), koje zadržava dug izvan bilanci velikih tvrtki i otežavaju praćenje financijskih pokazatelja ulaganja. Prema mišljenju  investitora i pisca Paula Kedroskyja, postoje i znakovi rasta izloženosti prosječnih investitora ovim rizičnim okladama, jer privatne kreditne tvrtke prikupljaju novac od osiguravajućih društava, dočim burzovni fondovi usmjereni na nekretnine ulažu u podatkovne centre. I naravno, svatko tko posjeduje dionice u uzajamnom fondu vjerojatno se kladi na podatkovne centre dionicama velikih tehnoloških tvrtki.

Bikovi umjetne inteligencije koji uključuju većinu investitora, sudeći po trendovima na burzi, nisu previše zabrinuti. Po njihovu mišljenju, prihodi od generativne umjetne inteligencije rastu i nastavit će rasti. I dok izgradnja infrastrukture izgleda velika, nije toliko velika u usporedbi s određenim prošlim balonima, pišu Azhar i Warren iz Exponential Viewa. Kao udio bruto domaćeg proizvoda, potrošnja na željeznice tijekom tog procvata bila je četiri puta veća od trenutačne potrošnje na infrastrukturu umjetne inteligencije. Najvažnije je da velike tehnološke tvrtke imaju puno novca, odnosno mogu si priuštiti gubitak nekoliko stotina milijardi dolara. I Altman i Zuckerberg su  natuknuli kako su usredotočeni na dugoročne ciljeve, a ne na neposrednu dobit.

Bloomberg

Pitanje je koliko će dugo njihovi investitori imati isto stajalište. Izazov kod svakog balona je znati kada će, a ne hoće li puknuti. Erik Gordon, izvanredni profesor studija poduzetništva za stručnjake u medicini na Sveučilištu Michigan, poručuje kako će se prvi znakovi slabljenja optimizma vjerojatno pojaviti u financiranju rizičnog kapitala za startupe umjetne inteligencije. „Moći ćete uočiti kako se veličina rundi financiranja smanjuje“, kaže. Cijene javnih dionica vjerojatno će slijediti isti trend (Za sada, još uvijek rastu, rastu, rastu).

Do tada, eksplozija umjetne inteligencije nalikuje Rorschachovu testu osobnosti, jer ono što vidite ovisi o tome kako općenito gledate na izglede umjetne inteligencije. Mrzitelji već godinama nazivaju procvat financijski neodrživim. Oni koji vjeruju u potencijal tehnologije čini se da vjeruju u njezin daljnji rast i  kako će se poboljšavati dovoljno brzo da nadoknadi troškove – čak i ako tradicionalni zakoni tržišta sugeriraju drukčije.

Gilder, kojeg je kolaps telekomunikacija iznenadio, ismijava trenutačnu maniju izgradnje podatkovnih centara. „To je pretjerana izgradnja“, kaže u telefonskom razgovoru koji je vodio iz svoje kuće u brdima Berkshirea u Massachusettsu, gdje sada izdaje ne jedan, već četiri biltena. Optimističan je po pitanju umjetne inteligencije, kaže, ali u vezi s podatkovnim centrima – smatra ih zastarjelom tehnologijom. Umjesto toga, kaže da su budućnost umjetne inteligencije procesori veličine silicijske pločice koji su veći od GPU-a, ali bolje prilagođeni za zadatke zaključivanja, bitan dio načina na koji umjetna inteligencija generira odgovore. Za velike tehnološke tvrtke predviđa kako još imaju „oko četiri ili pet godina za igranje s ovim podatkovnim centrima“ prije nego što se paradigma ponovno promijeni. Drugim riječima, prometejska luč još uvijek gori.