Filip Karađorđević otkriva što je za njega jedina prava digitalna imovina

Da je srpska kraljevska obitelj Karađorđević danas morala napustiti zemlju, kao što je to morao učiniti tadašnji mladi kralj Petar II. prije više od 80 godina prije njemačke invazije, sigurno ne bi toliko razmišljali o tome kako ponijeti svoju imovinu sa sobom. Barem to ne bi bio problem za njegova potomka, naslovnog princa Filipa Karađorđevića, velikog zagovornika kriptovaluta, zapravo jedne od njih – Bitcoina. Srbija danas nije ni kraljevstvo, niti su Karađorđevići okrunjeni, ali činjenica je da srpski naslovni princ živi u Beogradu, odande propagira Bitcoin i lobira za usvajanje te kriptovalute. Za Bloomberg Businessweek Adria govori o tome kako je i zašto postao bitcoiner, ali i o svim dilemama i izazovima s kojima se taj digitalni novčić suočava.

Filip Karađorđević jedna je od prvih javnih osoba u Srbiji koja se proglašava maksimalistom Bitcoina. Maksimalisti su investitori koji vjeruju da je Bitcoin jedina prava digitalna imovina. 

Bitcoin je prva kriptovaluta, stvorena još 2009. godine. U vrijeme pisanja ovog članka Bitcoin je koštao 26.600 dolara. Trenutačna tržišna kapitalizacija Bitcoina čini gotovo 50 posto ukupne tržišne kapitalizacije kriptovaluta. Druga najveća kriptovaluta je Ethereum. Zajedno čine dvije trećine tržišta. Na tržištu postoji gotovo 23 tisuće kriptonovčića, prema CoinMarketCapu. 

Karađorđević kaže da ga ne zanimaju drugi novčići i da ga ne zanima ulaganje u konvencionalnije financijske proizvode kao što su dionice, obveznice, fondovi i drugi. "Ne ulažem ni u što, ne ulažem u Bitcoin – ja štedim u Bitcoinu", rekao je. Naravno, moramo istaknuti osnovno pravilo ulaganja – ne stavljajte sva jaja u jednu košaru, diversifikacija je ključna. Napominjemo i da je to ulaganje visokog rizika, tako da oprez nije suvišan. 

Karađorđević navodi da je krenuo tipičnim putem kojim su krenuli mnogi drugi zagovornici izvorne kriptovalute – od osobe koja u potpunosti poriče njezino postojanje do nekoga tko joj je potpuno posvećen. "Prvi put sam čuo za Bitcoin 2012. godine i odbacio sam ga kao neku vrstu čarobnog internetskog novca." Međutim, nekoliko godina kasnije zainteresirao se za najvrjedniju kriptovalutu, ali i za druge digitalne novčiće (engl. altcoins), koji su se počeli pojavljivati 2017. godine. Podsjećamo da je 2016. i 2017. godinu obilježila tzv. ICO-manija (engl. Initial Coin Offering – inicijalna ponuda novčića), kada su se razni novčići izdavali kao na pokretnoj traci. Većina ih je završila u ropotarnici prošlosti, a mnogi ulagači u tu digitalnu imovinu ostali su praznih ruku. 

"Moji početni osjećaji prema Bitcoinu bili su želja da zaradim novac i procjena da je to dobra investicija poput dionica neke obećavajuće tehnološke tvrtke jer sam radio u tradicionalnim financijama, u području upravljanja imovinom", priznaje.

Sve se promijenilo nakon pandemije 

Ključni trenutak za fokusiranje na proučavanje Bitcoina bila je pandemija koja je izbila u ožujku 2020. U to smo vrijeme svjedočili masovnom tiskanju novca i nadolazećoj inflaciji. 

"Osjećao sam se neugodno u financijskom sektoru u kojem sam radio, iako sam volio svoj tim i kompaniju. Jednostavno, pronašao sam ono što mislim da je budućnost – Bitcoin. Napustio sam svoju tadašnju tvrtku i pridružio se tehnološkoj tvrtki JAN3, usredotočenoj na hiperbitcoinizaciju, na usvajanje Bitcoina na nacionalnoj razini. Toliko sam u to uvjeren da svoju karijeru želim posvetiti usmjeravanju bitcoina onamo kamo mislim da bi trebao ići", rekao je Karađorđević.

Kakvu budućnost donosi Bitcoin? 

Ključne probleme u suvremenom svijetu objašnjava s pomoću Cantillonova efekta, gdje ljudi koji su najbliži izvoru novca izvlače i imaju najviše koristi, što nije slučaj s Bitcoinom. Broj Bitcoinova ograničen je na najviše 21 milijun. Prema trenutačnim podacima, u optjecaju je 19 milijuna. 

"S Bitcoinom svi igraju po istim pravilima – od osobe s najvećom količinom Bitcoina do one s najmanjom. Ljudi kažu da osoba ili osobe koje su stvorile Bitcoin sada imaju milijune Bitcoina, ali to nije važno, jer isti standard vrijedi za sve. Ako ih tvorac Bitcoina pokuša sve prodati, neće srušiti tržište, jer ne može prodati toliko novčića odjednom." Do danas nije poznato tko je Satoshi Nakamoto, za kojeg se kaže da je 2009. stvorio tu kriptovalutu, nakon izbijanja globalne ekonomske krize. Jedan od glavnih razloga za njegovo stvaranje je želja za uklanjanjem posrednika, odnosno trećih strana, koje su tradicionalno potrebne za obavljanje transakcija.

Na pitanje bi li želio znati tko je stvorio Bitcoin, bez oklijevanja kaže da ne bi. 

Međutim, priznaje da bi se usvajanjem Bitcoin standarda, kao decentralizirane alternative centraliziranom bankarstvu, bilo teško riješiti kamata i kredita. "Mislim kako će to uvijek biti slučaj s ljudima, da želimo posuditi novac po određenoj cijeni". No smatra i da ne bi postojale tako visoke razine financijskih poticaja koje su zabilježene u razdobljima globalne financijske krize i pandemije COVID-a. 

Volatilna cijena 

Kada pogledamo tečaj Bitcoina, vidimo koliko je njegova vrijednost volatilna. U vrijeme pisanja ovog članka, jedan Bitcoin koštao je 26.600 dolara. Preokreti, prema gore ili dolje, mogu biti poprilično brutalni na kriptotržištu. Cijena Bitcoina porasla je za oko 60 posto od početka godine. No u usporedbi s vrhuncem koji je dosegao u studenom 2021. s cijenom od gotovo 69 tisuća dolara, pao je za također 60 posto. Podsjećamo i na upozorenje koje investitori često zaboravljaju – bivši prinosi nisu jamstvo da će se ista stvar ponoviti u budućnosti. 

Karađorđević volatilnost ocjenjuje kao dobru stvar, odnosno znak rasta. 

"Naravno da će Bitcoin biti volatilan. Riječ je o dvije suprotstavljene valute, dvije suprotstavljene monetarne paradigme koje se međusobno natječu. Kada pogledate Bitcoin kroz prizmu fiat svijeta, jasno je da će biti nepostojan, ali kad ste u Bitcoin svijetu, on je vrlo miran, dok njegova mreža raste. S druge strane, sam fiat svijet je vrlo volatilan – pogledajte kupovnu moć dinara, dolara ili funte i vidjet ćete da ona s vremenom teži nuli. To je za mene volatilno", objašnjava nam. 

Smatra kako će volatilnost ostati karakteristika Bitcoina, a značajna stabilizacija vrijednosti dogodit će se samo uz veće institucionalno usvajanje. "Osobno nisam previše za institucionalno usvajanje jer Bitcoin je više stvar koja ide odozdo prema gore, i više je za pojedince. Međutim, institucije doista uvelike utječu na formiranje cijena."

U tom svjetlu, veliku pozornost privuklo je apliciranje BlackRocka za spot Bitcoin ETF (engl. Exchange-Traded Fund) ranije ove godine, ali on to ne vidi kao tako veliku stvar, jer već postoje drugi slični fondovi i proizvodi putem kojih institucije mogu izravno ulagati u Bitcoin ili mu se neizravno izlagati.

Na pitanje koliko će Bitcoin vrijediti u bliskoj, ali i dalekoj budućnosti, odgovara da je besmisleno predviđati cijenu ako govorimo o kretanjima za 20 ili 30 godina, jer će, kaže, većina fiat valuta "pasti na nulu". 

Kao odgovor na kritike da je popularna kriptovaluta zbog postupka rudarenja veliki potrošač energije, ističe da bi te aktivnosti zapravo mogle poboljšati postojeće elektroenergetske sustave. 

Pojašnjava da bi rudarenje, u uvjetima kada ne postoje odgovarajući mehanizmi za pohranu viška energije, moglo koristiti energiju koja se trenutačno baca širom svijeta ili stvara poteškoće u nestabilnim električnim mrežama. Kako kaže, u nekim područjima gdje se vadi nafta, poput Teksasa ili Saudijske Arabije, postoji i problem s plinskim bakljama i emisijama štetnih tvari. "Umjesto tog mehanizma izgaranja, energija se može prikupljati i koristiti za rudarenje Bitcoina, koji se zatim može uložiti u projekte od javnog interesa."

Primjer Salvadora

Salvador i Srednjoafrička Republika jedine su zemlje na svijetu koje su usvojile Bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja. Pružaju li njihovi primjeri dovoljno temelja da se i drugdje u svijetu učini isto? Na to odgovara iz osobnog iskustva. 

"Ne mogu puno govoriti o Srednjoafričkoj Republici, ali mogu govoriti o Salvadoru u kojem sam bio prošle godine. Govorim španjolski, tako da sam mogao razgovarati s različitim ljudima, svi su se činili vrlo zadovoljni", kaže naš sugovornik. 

Dodaje kako predsjednik Salvadora Nayib Bukele Bitcoin nije učinio jedinim zakonskim sredstvom plaćanja, već je ljudima dao izbor između njega i američkog dolara. "Mnogi ljudi još uvijek koriste dolar jer su navikli na njega, ali Bitcoin je tu i dostupan je."

Rekao je kako je nedavno boravio u Kostariki, gdje je razgovarao s predstavnicima političkog vodstva, te da su oni također zainteresirani za to pitanje. Zapravo, i on i izvršni direktor tvrtke u kojoj Samson Mow radi imali su priliku susresti se s brojnim predstavnicima raznih zemalja – Meksika, Paname, Gvatemale, Argentine, Brazila, Švicarske i drugih, i vidjeti da ondje postoji interes za Bitcoin. "Kad sam bio u Lihtenštajnu, saznao sam da neki članovi njihove kraljevske obitelji također posjeduju Bitcoin."

Bitcoin u Adria regiji

Karađorđević vjeruje da Srbija i regija imaju mnogo toga za ponuditi Bitcoinu i da Bitcoin ima mnogo toga za ponuditi Srbiji i regiji. I s monetarnog i s već spomenutog energetskog aspekta, ali i u području samog poslovanja, imajući na umu kvalitetu zaposlenih u IT sektoru koji mogu pridonijeti projektima vezanim uz Bitcoin i imati koristi od njega.

 

Kriptoentuzijasti kažu da Bitcoin nudi dobru zaštitu od visoke inflacije. Slično zlatu, iako je Bitcoin mnogo nestabilniji od zlata. Zasad nema čvrstih dokaza o tome je li to istina.

Komentirajući situaciju u Srbiji, Karađorđević procjenjuje da je sjajno što srbijanski Zakon o digitalnoj imovini dopušta korištenje Bitcoina i druge digitalne imovine, ali naglašava da je mnogo toga opterećeno procedurama i porezima, što će imati negativan učinak i samo ubrzati odljev mozgova u ovom sektoru.

U međuvremenu se u Crnoj Gori, koja sve više privlači kriptozajednicu, događa nešto što neki već karakteriziraju kao stvaranje kriptoraja.

"Kada se pomisli na Crnu Goru, pomisli se i na Do Kwona (suosnivača i izvršnog direktora propale kriptotvrtke Terraform Labs, koji je uhićen u Crnoj Gori, op.a.). To mora prestati. Kada, s druge strane, pomislite na Bitcoin raj poput Salvadora, nitko ne razmišlja o Kwonu i drugim velikim prevarama. Dakle, to je smjer u kojem trebaju ići – prema tome da tehnologija bude adekvatno regulirana."

Regulacija u Americi i Europi

"Ako izvršite prevelik regulatorni pritisak na bilo koju industriju i centralizirate je kako bi samo veliki igrači mogli preživjeti, manji će jednostavno pronaći drugu jurisdikciju koja će se prema njima bolje odnositi", napominje, misleći na situaciju u Sjedinjenim Državama gdje regulatori ulažu napore da kriptoindustriju podčine postojećim zakonima.

Jedno od gorućih pitanja u Sjedinjenim Državama, ali i drugdje, ono je koje kriptonovčiće valja tretirati kao vrijednosne papire, a koje ne. Karađorđević smatra da Bitcoin treba tretirati kao robu, a sve ostale novčiće kao vrijednosne papire.

U Europi se za to vrijeme radi na postupnom uvođenju regulatornog okvira MiCA (engl. Markets in Crypto Assets). "MiCA je zanimljiva, ali mislim da ne čini dobro. Služi se starim trikovima, starom regulacijom i ne razmišlja o tome što su zapravo Bitcoin i kripto. Zahtijeva da ljudi budu KYC (engl. Know Your Customer ili Know Your Client – termin koji se odnosi na identifikaciju ili autentifikaciju korisnika, op. a.) na svakom koraku, što je nemoguće s kriptom. Time će se stvoriti sekundarno tržište, alternativno, sivo tržište, na kojem će se odvijati realno gospodarstvo."

"Totalitarizam na steroidima"

Sve se više govori i o digitalnom euru, a stav našeg sugovornika o pitanju digitalnih valuta središnjih banaka (engl. Central Bank Digital Currency – CBDC) je da se radi o "totalitarizmu na steroidima".

"Digitalne valute središnjih banaka mogu donijeti koncepte poput roka trajanja novca, mogu vam odrediti gdje možete, a gdje ne možete trošiti novac, mogu dodati neku vrstu društvenog rangiranja, što se događa u Kini. To znači da, ako postupate u skladu s očekivanjima, možete trošiti novac gotovo svugdje, a ako to ne učinite, ne možete ni trošiti ni putovati niti bilo što drugo", upozorava.

Usto, sumnja da će se sustavi zasnovani na digitalnim valutama središnjih banaka pokazati kao održivi.

Kriptoburze FTX i Binance 

Također otvoreno govori o Samu Bankman-Friedu i kolapsu njegove kriptoburze FTX. "Prvi pokazatelj da nešto nije u redu bio je sam osnivač burze, Bankman-Fried, koji se iznenada pojavio niotkuda. Pojavio se kao ekoratnik, vegan, pretvarajući se da je autističan… Mediji su ga obožavali. Druga stvar bila je da je knjigovodstvo u FTX-u bilo vrlo nebulozno. Bilo je mnogo priča i anegdota koje su dolazile od ljudi iz FTX-a o stvarima koje nisu onakve kakve bi trebale biti", rekao je.

Na pitanje kako gleda na Binanceovo poslovanje, što neki također smatraju upitnim, i je li tvrtka prevelika da bi propala, Karađorđević odgovara da "ako je nešto preveliko da bi propalo, to jest problem i znači da je sustav pokvaren". Ne podržava tu kriptoburzu.

"Ako svi počnu povlačiti sredstva, ta će burza propasti. Vjerujem da Binance nema svu imovinu za koju tvrdi da je posjeduje i da burza, ako veliki broj klijenata želi istovremeno povući svoja sredstva, ne bi mogla sve isplatiti. Također vjerujem da je to problem s većinom kriptoburzi", zaključuje.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar